Slano&Slatko

Gastronomski dragulj cijenjen je još od antike, a uz njega se veže i priča o afrodizijačkim svojstvima

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
bijeli tartuf
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
bijeli tartuf
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
bijeli tartuf
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
bijeli tartuf
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
bijeli tartuf
21.11.2015.
u 17:30
Istarski bijeli tartuf najcjenjeniji je na svijetu, namirnica pred kojom se poznavatelji duboko klanjaju jer je dostojna svakog jela, od predjela do deserta
Pogledaj originalni članak

Tajna im je u mirisu koji je za jedne čaroban i opija, dok ga drugi ne mogu smisliti, a da nije tog mirisa koji je teško opisati, neugledni gomolj nitko ne bi ni primijetio. Riječ je o tartufu koji svrstavaju i u gljive i u gomolje, no svi se slažu da je on jedna od najblistavijih zvijezda gastronomije.

Kažu da je tartuf, osim što ima afrodizijačka svojstva, namirnica koja će zavesti i očarati sve oni koji “pušu” na njega, važno je samo odabrati pravu kombinaciju. Ako neće osvojiti uz tjesteninu, glavno jelo, umak, kombinacija s desertom, medom ili čokoladom otopit će srca i onih najhladnijih.

Tartufi su neosporni gastronomski dragulji. Status zvijezde među gljivama stekli su ponajprije svojim jedinstvenim okusom, rijetkošću, specifičnim i zahtjevnim načinom skupljanja te svojstvima koja im pripisuju. Istarski bijeli tartuf jedan je od najcjenjenijih na svijetu, a crni tartufi posebno su cijenjeni u Francuskoj i traženi među kulinarskim znalcima.

Što se to krije u plodnoj nizini rijeke Mirne i Motovunske šume da se ondje svake godine izvlače kapitalni primjerci tartufa, još nitko nije istražio, no i ondje je istarski kralj tartufa, Giancarlo Zigante, pronašao primjerak koji je bez daha ostavio poznavatelje tartufa. Težak čak 501 gram, bijeli tartuf zaslužio je laskavu titulu “Veli Jože”.

Suživot s hrastom

- Najveći tartuf koji sam pronašao težio je točno 1,310 kg. Nazvali smo ga milenijski tartuf jer sam ga pronašao 2. studenoga 1999. i nije prodan. Odlučili smo ga “žrtvovati” za promidžbu istarskog tartufa te smo priredili večeru za sto uzvanika na kojoj smo poslužili jela kojima je naš “milenij” bio točka na i – prisjeća se Zigante, u čiji restoran dolaze ljubitelji tartufa iz cijelog svijeta. – U tartufe je najbolje ići prije zore. Tada se najbolje osjeća šuma - kaže iskusni tartufar. - Pretražujem mjesta za koja slutim da bi mogla skrivati tartufe – kaže naš tartufar, dodajući da ih nalazi po instinktu, a pomažu mu i psi.

Uspomena na milenijski tartuf izlivena je u bronci, a Zigante se našao i u Guinnessovoj knjizi rekorda. Bijeli tartuf, vrsta kakvu je pronašao Zigante i kakvu iz plodne istarske zemlje vade tragači, najskuplji je i najtraženiji mirisni gomolj na svijetu.

Njegova sezona traje do kraja siječnja. Bijeli je tartuf (Tuber magnatum pico) žuto-smeđe, zelene ili sivo-zelenkaste boje. Miris je – ovisno o biljci s kojom živi u simbiozi – intenzivan i jači nego u ostalih vrsta. Raste na dubini od 20 centimetara, a osim pasa, dobro ga nanjuše i dresirane svinje.

Ovi tartufi mogu biti maleni poput graška ili veliki poput krumpira, a mogu težiti i do kilograma. Koža je glatka i okeržute ili maslinasto-žute boje, a ponekad može pokazivati rustičnije smeđe napuknuto područje ili svijetle crvene mrlje. Najčešći je u šumama u dolini Mirne, a u gastronomiji se pojavljuje, prema pisanim tragovima, od 1930. godine, kada su uskotračnom prugom koja je vodila od Trsta do Poreča putovale pošiljke miomirisnih gljiva u Italiju. Bijeli tartuf mjesto je našao u autohtonim istarskim jelima, ali i vrhunskoj gastronomiji koja je zastupljena u Istri. Tartuf je cijenjen na Mediteranu još od antike, a uz njega se veže i priča o afrodizijačkim svojstvima kojima utječe na muškarce. Podzemna gljiva, tuber, najčešće živi u simbiozi s hrastom, bukvom, topolom, vrbom, brijestom...

Pod naboranom korom nalazi se mesnati ili grudasti dio. Sam nema nikakav okus, no njegova je moć u mirisu. Nekad se u potragu za tartufom išlo i uz pomoć svinje, no danas za njim traga samo pas. Važno je zatrpati mjesto gdje je nađen kako bi se omogućio rast novoga. Najnovija istraživanja tartufa, točnije crnog tartufa, provedena u Italiji, potvrđuju njegova afrodizijačka svojstva te ga povezuju s marihuanom. Naime, crni tartuf, koji je kod nas najrašireniji u Istri, a ima ga i u Moslavini te Slavoniji, sadrži molekulu užitka iz roda kanabinoida, srodnu psihoaktivnoj tvari kakva je izdvojena i iz kanabisa, poznatiju kao “molekula zadovoljstva”.

Svinja, najvjerniji partner

Proučavajući njegove učinke, ustanovili su da sadrži aktivnu tvar koja podiže i popravlja raspoloženje. Anandamid se u prirodnom obliku nalazi u mozgu životinja i odgovoran je za pokretanje kemijskih procesa koji rezultiraju osjećajem ugode. Znanstvenici su, istražujući tartufe, zaključili da su strukturirani tako da njihov miris privlači životinje, posebno one oštrog njuha, svinje i pse koji iskopavajući i rasipajući te žvačući pomažu da se spore tartufa šire. Crni tartufi posebno su cijenjeni u Francuskoj i traženi među kulinarskim znalcima koji tartufe koriste i u desertima, u kombinaciji s medom ili čokoladom.

>>Blagdani počinju uz Slano&Slatko

>>Isprobajte jelo vrhunskog chefa: Dugo pečena goveđa rebra sa salatom od pečenog povrća

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

HH
helgin@hogar
17:56 21.11.2015.

sta dijete od 16, 17 godina zna o zivotu, a pogotovo o ratu, to nije smetalo darka pajicica da uzme maloljetan oruzje i brani hrvatsku, da bi se danas netko sluzio udbasko komunistickim metodama i krojio medije protiv hrvatske i hrvata! jedan takav cin je i zabrana komentiranja clanka!

HY
Hygeia
19:26 21.11.2015.

helgin@hogar,covjeceeee ovdje pise o tartufima,a vi meljete o udbasima i komunistima.