Usporedimo li zastupljenost trajnih dobara u hrvatskim kućanstvima danas i prije dvije godine, koje bilježi GfK, uočit će se da imamo 15 posto više priključaka za internet i osam posto više fiksnih telefona, ali i šest posto manje automobila i tri posto manje vikendica.
S rezervom o gadgetima
Anketirajući 1000 ljudi u prosincu 2009. godine GfK je sakupio nove podatke o opremljenosti naših domova. Fiksnu telefonsku liniju ima oko 90 posto kućanstava, a posjedovanje mobitela se stabiliziralo na razini od oko 89 posto kućanstava, baš kao i u istraživanju u prosincu 2007. godine. Zagrepčani prednjače sa 91 posto, a s rastom broja djece u obitelji povećava se i broj mobitela (93 do 98%). U oko trećini kućanstava (36%) danas se već nalazi barem jedan smartphone / blackberry / iPhone; najviše u Istri s Primorjem - 47 posto i Zagrebu - 44 posto, a najmanje u Slavoniji – 24 posto.
– Slavonija se učestalo nalazi na zadnjem mjestu i zaostaje po mnogim stvarima. To je katastrofa, ranije nije bilo tako – uočava Goran Bakula, gospodarski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kojeg smo zamolili da komentira ovo istraživanje.
– S rezervom bih uzeo ovih 36 posto “pametnih telefona” jer većina ih ima radi svojevrsnog prestiža, a koriste mogućnosti koje nudi – ocjenjuje Bakula. Da se gadgeti nerijetko biraju iz čiste zabave, dokazuje i primjer 40-godišnjakinje koja je prvi put u životu počela voditi svoj menstrualni kalendar - samo zato jer ima tu opciju u novom blackbarryju!
Nadalje, o TV-prijamniku skoro je izlišno govoriti jer ima ga skoro svako kućanstvo (99%), ali zanimljivo je da ih više od pola (54%) ima barem jedan s ravnim ekranom, plazmu ili LCD.
– Dobar dio građana kupio ih je na rate, postali su dostupni i malo tko će kupiti klasični televizor u toj varijanti. Televizori s tankim ekranom vrlo brzo će postići i do 80-postotnu zastupljenost – predviđa Bakula.
Satelitskom antenom opremljeno je 31 posto kućanstava, a više od 16 posto kabelskom televizijom. Videorekorder/player ima oko 30 posto kućanstava, a DVD player ili snimač 59 posto kućanstava.
– Prilično je velik broj videorekordera, sumnjam da se toliko koriste. Možda bi bolje pitanje bilo “Koristite li video?” – mišljenja je Bakula.
Računala i internet
Osobno računalo prisutno je u 66 posto kućanstava, bilo da je riječ o stolnom računalu, prijenosnom računalu ili notebooku. Klasično stolno računalo nalazi se u oko 50 posto kućanstava, a prijenosno ima oko 20 posto kućanstava. Više od prosjeka klasično računalo imaju Zagrepčani (66%) te Istrani i Primorci (65%), a notebook najviše Zagrepčani (29%). S druge strane, na internet je priključeno 57 posto kućanstava.
Još oko 28 posto kućanstava ima i pisač uz računalo.
Videokameru ima 9 posto, digitalnu oko 13 posto kućanstava.
Gotovo 74 posto kućanstva navodi da ima osobni automobil, dok je u siječnju 2008. godine to izjavilo 80 posto. Vikendicu ima 12 posto obitelji, a prije dvije godine to je bilo u 15 posto slučajeva.
Digitalni fotoaparat ima 44 posto kućanstava – prednjači Dalmacija sa 80 posto, Istra s Primorjem 71 posto , te Zagreb sa 55 posto kućanstava.
Logično jest da Istra, Zagreb i Primorje prednjače u gore opisanom istraživanju jer, za razliku od Slavonije i drugih regija, na tom području nije bilo ratnih zbivanja (i hvala dragom Bogu da ih nije bilo!), a u Slavoniji su prioriteti malo drugačiji od \"vođenja menstrualnog kalendara\". Primjer je da je natalitet tek ovih godina u Slavoniji počeo nadmašivati mortalitet jer ljudi, prestala je ona ratna neizvjesnost. I to je samo jedna od posljedica rata koje se ne vide odmah, ali se osjete. Ima tu još socioloških pojava, no o tome drugi put uz neku drugu temu. Nadalje, zanimljivo bi bilo primjetiti te prikazati zaduženost Hrvata, potraživanja banaka prema stanovnicima i regijama jer, primjerice moj stan nije moj - već je bankin još 19 godina, a tako i automobili i masa elektronike. U ankete unijeti minuse koje imamo na karticama i to pokazati po regijama. Trošimo više no što privređujemo, ali koliko više, na što, i još neka pitanja koja bi možda mogle dati odgovore koji drugačiji od uvriježenih mišljenja.