Razgovarali smo s doktoricom medicine Mericom Veir, koja nam je rekla sve što trebamo znati o zdravlju našeg srca. Što smo saznali? Pročitajte kroz top pitanja za dva liječnika, piše na Wish.hr.
W: Što je sve normalno za moje srce?
Normalno srce zadovoljava svojom funkcijom tjelesne pumpe potrebe organizma opskrbom krvlju u svakom trenutku, za vrijeme odmora i u fizičkom naprezanju. Ono kuca jednolikim ritmom i zadovoljavajućom frekvencijom bez zastoja i preskoka ili uz pojedine rijetke preskoke koji nas ne ugrožavaju , bez prisutnosti šumova. Frekvencija prosječno iznosi od 60 -80/min.Normalan tlak uz koji srce radi je do 140/90 mmHg.
W: Koji su sve rizici za normalan rad srca?
Ukoliko govorimo o prihvatljivom ponašanju za funkciju srca onda moramo govoriti o rizičnim čimbenicima.
Prehrambene navike su naša svakodnevica koja redovito utječe na naše zdravstveno stanje. Preporučivo je jesti više puta , manje obroke, pretežito kuhane hrane. Sol i začini se preporučuju u malim količinama, a bijelo meso je poželjno u što većoj zastupljenosti od mesnih proizvoda. Biljne namirnice voće i povrće trebaju biti dominantni u količinskim odnosima. Važno je naglasiti da je svakodnevna konzumacija dostatne količine vode (oko 2 l) važna za optimalnu funkciju organizma. Umjerena svakodnevna tjelesna aktivnost, održavanje adekvatne tjelesne težine, uz izbjegavanje konzumiranja: kave, alkohola i duhana kao važnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Stresne situacije dovode do duševne napetosti i narušavaju neurovegetativnu ravnotežu organizma. To dugoročno uzrokuje pojavu esencijalne hipertenzije, aritmija, kronične srčane greške i drugih poremećaja srca. Sama hipertenzija se smatra značajnim faktorom rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti.
W: Koliko ljudi preživi teške operacije srca?
Suvremene kirurške tehnike su dovele do smanjivanja smrtnosti uzrokovanih operacijama na otvorenom srcu na minimum. Naravno da je važno u kom stadiju dolazi bolesnik Važno je opće stanje čovjeka, stanje srca kao i prisutnost komorbiditeta,tj drugih bolesti. Moramo reći da su to danas mahom stariji ljudi jer se životni tijek produljio.
Drugu skupinu koja je u porastu predstavljaju djeca s urođenim greškama, koja ostaju živa i uz adekvatno korigiranje i praćenje srčanih mana danas odrastaju i žive dugo.Ranijih godina su ta djeca umirala. Velika većina prirođenih grešaka se dijagnosticira intrauterino za vrijeme trudnoće. Možemo biti zahvalni i sretni što imamo vrhunske stručnjake -tim prof Malčića, koji na vrijeme registriraju i korigiraju urođene srčane greške.
W: Koje sve bolesti srca postoje? Koje se smatraju manje, a koje više opasnima?
Vodeći uzrok smrti u svijetu su bolesti malih krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić tj.koronarna bolest.
Danas se ta bolest rano detektira i infarkt se prevenira ugradnjom cjevčica na mjestu suženja.
Drugu skupinu predstavlja Kronična srčana bolest-greška koja nastaje iscrpljivanjem srčanog mišića raznim uzrocima, tako da srce kao pumpa počinje zakazivati. Posebne skupine predstavljaju ;aritmije, poremećaji provođenja, valvularne srčane greške, nadalje postoje upalne bolesti srca u sklopu raznih sistemskih kroničnih i akutnih bolesti.
Svakako laički rečeno- sve što se nalazi u krvi prolazi kroz srce i ako su to uzročnici bolesti , onda je shvatljivo da mogu uzrokovati upale i oštetiti srčane dijelove.
W: Koja je preventiva za održavanje zdravog srca?
Preventiva održavanja zdravog srca je izbjegavanje navedenih faktora rizika, umjerena tjelesna aktivnost, kontrola tjelesne težine, i svakako kod infekcija izbjegavati teške fizičke aktivnosti, ne baviti se sportom, već obavezno mirovati i liječiti se.
W: Kada se mora krenuti na preventivne preglede, ako se ne osjećaju nikakvi bolovi ili poteškoće?
Sistematski pregledi počinju već u ranoj radnoj dobi, ali se poremećaji očekuju uglavnom iza 40. god- kod muškaraca, a iza menopauze- kod žena. Što nije pravilo.
W: Kada se može ponovno, nakon operacije ili infarkta, započeti sa seksualnim životom?
Seksualna aktivnost se može upražnjavati odmah nakon provedene kontrolne kardiološke obrade – nakon zahvata( ergometrija, ECHO, holter ekg…) Obično je to ergometrijsko testiranje nakon infarkta ili druge metode kardiološke obrade nakon kompliciranijih zahvata.