Lako što mi Hrvati nemamo, ali nemaju ni Europljani u izobilju, odgovaraju na Jadranu kad ih se pita kako turisti troše.
Kriza je na ovaj ili onaj način uzela danak, a čak i u zemljama koje su je ostavile iza sebe uvelike je promijenila potrošačke navike.
– Europljani troše drukčije nego nekada. Više nemamo turista koji će se u restoranu toliko opustiti da potroše i više nego što imaju. To su prije krize običavali raditi naši ljudi, pa gosti iz BiH, Srbije... Sada su Rusi najbolji potrošači, poznaju ribu, uzimaju najskuplju, jastoge... popit će i dvije-tri runde pića. Troše i Britanci, ali oni, recimo, prednost daju mesu pred ribom – kaže poznati dubrovački ugostitelj Ivan Rudenjak.
– Nekad se masovno večeralo uz vino, jelo od predjela do kolača na kraju, a sad nije ništa neobično da gost – i to iz uređene i stabilne zapadnoeuropske zemlje – uzme tjesteninu, rižoto sa škampima ili kozicama za 50 ili 60 kuna, malu bocu vode i tako provede večer. Salate, juhe... imaju slabu prođu, a domaćih turista u dubrovačkim restoranima gotovo više i nema – kaže Rudenjak.
Više troše u šopingu
Ne čudi, domaći gosti na ljetovanje putuju sa skromnim budžetom od samo 50 eura dnevno. Od njih po danu, pokazalo je istraživanje Instituta za turizam Tomas 2014., više troše ne samo Britanci, Rusi, Francuzi, Austrijanci ili Nijemci, nego i Slovenci, Česi, gosti iz BiH te Slovaci.
Spomenuto istraživanje otkriva da gosti u nas troše 14 posto više nego prije četiri godine, a najviše su porasli izdaci za šoping (20 posto). To pokazuje da se ponuda poboljšava, ističe Zrinka Marušić iz Instituta za turizam, ali jako se pazi za što se svaki euro daje. Napojnice su praktički postale prošlost. Do tog običaja još drže Rusi, te uz domaće goste državljani susjednih zemalja.
– Znate što Amerikanci znaju napraviti? Plate račun karticom, a onda, valjda kao neku uspomenu, raritet, ostave jedan dolar napojnice – čudi se jedan dalmatinski ugostitelj.
Stolno umjesto butelje
– Mi, recimo, imamo dosta slovenskih gostiju. Vole izići, potrošiti, ali ograničeno. Ne piju više buteljirana vina nego stolna, a pojest će srdele, girice... – ističe naš sugovornik.
Slična su iskustva i u agencijama koje organiziraju izlete. Iako na odmoru ostaju kraće nego prije (8,7 noći u 2014., a 9,5 noći u 2010.) više im nije dovoljna samo plaža, traže se i izleti.
– Najbolje idu izleti brodom do neke uvale s uključenim ručkom za tristotinjak kuna. Cijene smo prilagodili, pa u tom aranžmanu više nije ručak za 15 eura nego za 11 eura, s nekom jeftinijom ribom. Više cijene teško prolaze. Onaj tko je nekad tražio oradu, sad je zadovoljan i skušom – kazuje Marino Levak, voditelj operativnih poslova u agenciji Uniline.
Budžet za odmor nije neograničen ni mladima, čiji broj na Jadranu raste, ali domaćini su svejedno zadovoljni. U Novalji, koju je proslavilo Zrće, kažu da mlađarija sa svih strana svijeta na velikim festivalima dnevno potroši i po 200 eura. Većina hrvatskih turista zadrži se na samo 66,36 eura dnevno. S time da na smještaj odlazi najviše, 36 eura, na hranu i piće izvan hotela 12 eura, dok u šopingu po danu gosti ostave nepunih deset eura.
Preostalih 13 dijele na zabavu (tri eura), izlete (1,57 eura), sport (1,83 eura), kulturu (manje od eura)...
neznam kolko vi ocekujete da se trosi po danu? Hrvatska je dosta skupa....