Na Trgu Antuna Mihanovića na kojem je spomenik autoru hrvatske himne zastajemo sa Snježanom Horvatin, ravnateljicom Kulturnog centra u Klanjcu. Ponad trga nalaze se crkva Navještenja Blažene Djevice Marije i franjevački samostan koji su još 1630. godine osnovali grofovi Erdödy, Sigismund i Nikola. Dok koračamo prema crkvi, ravnateljica nam govori kako je Klanjec nekoć bio jako obrtničko središte, a u gradskome središtu bio je sajam. Velebni samostan, u kojem su danas tek dvojica franjevaca, ima svoju knjižnicu s više od šest tisuća starih knjiga, među kojima su i tri inkunabule.
Ženska i muška torza
Ulazimo u crkvu oštećenu u lanjskom potresu zbog čega je u tijeku sanacija unutrašnjosti, a na red će doći i Heferove orgulje koje su također pretrpjele štetu. Nedaleko od ulaza jedinstveni je Božji grob napravljen od češkog stakla. Blizu oltara nalaze se “gospodske klupe”, u prošlosti rezervirane za žene bogataša. Dok im se približavamo, hodamo po posljednjem počivalištu brojnih članova velikaške obitelji Erdödy, pokopanih u kriptama u crkvi i ispred nje. Odlazimo zatim do samostanske kripte u kojoj su izložena dva restaurirana kositrena sarkofaga – hrvatskog bana Sigismunda i Emerika Erdödyja, velikog župana varaždinske županije. Ravnateljica Horvatin kaže da se ovi sarkofazi po svojoj ljepoti mogu mjeriti s onima carske obitelji Habsburg u Beču. Dok svjetlost reflektora naizmjenično obasjava prostoriju, uz zvuke sakralne glazbe na zidu je projekcija vezana uz život ova dva velikana. Obilazak, uz prethodnu najavu u Kulturnom centru, za odrasle stoji 15, a za djecu 10 kuna.
Crkva i samostan nalaze se nasuprot galerije jednog od znamenitih Klanjčana, kipara Antuna Augustinčića. Na ulazu u galeriju koja je 1976. godine otvorena za javnost “dočekuje” nas Augustinčićev Petrica Kerempuh. Kroz unutrašnjost nas vodi muzejski savjetnik, kustos Davorin Vujčić. Iste godine kada je otvorena, ova je galerija postala muzej koji je danas u sastavu Muzeja hrvatskog zagorja i u cijelosti je digitaliziran. Do 30. lipnja tu se održavaju kiparske radionice na otvorenom pa kustos poziva sve da se okušaju u tome da tradicionalnim klesarskim alatom oslobode skulpturu iz kamena.
Unutarnji je postav Galerije podijeljen na intimnu plastiku, ovdje dominiraju ženska i muška torza, portrete – među kojima su Branko Gavella, Jovanka Broz, Miroslav Krleža... i javne spomenike. U toj trećoj cjelini izložen je i Augustinčićev gipsani konjanik – Spomenik mira koji se nalazi uz zgradu UN-a u New Yorku. Taj se konjanik nalazio i na crvenoj “stoji” – novčanici od 100 nekadašnjih jugoslavenskih dinara.
– Jedini smo muzej u Hrvatskoj koji obilježava Međunarodni dan mira – kaže kustos.
Posljednje počivalište kipara
I dok je muzejski prostor za posjetitelje otvoren od utorka do petka od 9 do 17 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 18 sati (ulaznica za odrasle stoji 25 kuna), park skulptura koji se nalazi ispred galerije, gdje je ujedno i posljednje počivalište kipara i njegove supruge Nade, posjetiteljima je dostupan cijelo vrijeme. Tu su radovi “Brončana kupačica”, “Majka i dijete”, “Ikar”... I nezaobilazni Tito. Augustinčić je autor i Titova spomenika u Kumrovcu po kojem su rađeni brojni gipsani i brončani odljevci koji su u jednome trenutku u bivšoj državi po popularnosti bili pretekli čuvenu čaplju, iz današnje perspektive jedan poprilično besmislen drveni suvenir koji je barem svaki drugi turist bio nosio za poklon s Jadrana. Na opasku da je Augustinčić bio Titov kipar, kustos Vujčić vrti glavom i komentira kako bi bilo dobro i da je Tuđman imao svoga.
Preko Trga Antuna Mihanovića odlazimo u Studio galerije Antuna Augustinčića, u “backstage” muzeja, gdje se kipareva ostavština čuva na primjeren način. Augustinčić se tamo može vidjeti na fotografijama koje je snimio Tošo Dabac, a posjetitelji mogu dirati spomenike, što se posebno dopada najmlađima koji zatvorenih očiju pogađaju čiju su bistu dirali.
KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
Klanjec je smješten u zapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, na obroncima 511 m visoke Cesarske gore, uz hrvatskoslovensku granicu na rijeci Sutli. Pedesetak je kilometara udaljen od Zagreba.
ZANIMLJIVOST
U spomen-parku znamenitih Klanjčana sačuvani su originalni grobovi pjesnika Antuna Mihanovića, slikara Otona Ivekovića i narodnog heroja Krste Ivekovića.
Što posjetiti
“Stara vodenica” sa zoološkim vrtom i vina
Seoski turizam “Stara vodenica” u Gredicama pokraj Klanjca ljupki je obiteljski hotel s malim zoološkim vrtom u kojem su domaće životinje. U samome Klanjcu treba kušati vina lokalnih proizvođača, poput onih s OPG-a Petrišić. U srednjovjekovnoj kuriji na Trgu Antuna Mihanovića nalazi se vinoteka te kušaonica vina i meda “Klanječka pelnica”.
TURISTIČKA PATROLA
Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš 9
Gostoljubivost i susretljivost domaćina 10
Kvaliteta smještaja 8
Sadržaji za djecu 8
Biciklističke staze i sadržaji za rekreaciju 9
Pješačke staze i šetnice 9
Kulturni sadržaji 10
Izletišta u blizini 9
Autohtonost 9
Opći dojam 9
Ukupna ocjena 90
POREDAK – KONTINENT
Svetvinčenat 95
Sv. Martin na Muri 94
Karanac 92
Pleternica 92
Skrad 91
Stara kapela 91
Jastrebarsko 90
Klanjec 90
Veliki Grđevac 90
Križnica 89
Barilović 88
Perušić 87
Bednja 82
Nijemci 81