Među 500 najbolje plaćenih izvršnih direktora u 500 najvećih kompanija u Americi nema žene sve do 48. mjesta. U zemlji u kojoj su 47 posto radne snage, pripadnice nježnijeg spola zauzimaju samo 3 posto te liste. Žene u Americi općenito, prema CNN-u, na radnome mjestu prolaze lošije. Većina Amerikanki zaposlenih na puno radno vrijeme, u usporedbi s muškarcima, dobiva tek 80 posto onoga što njihovi muški kolege dobiju za isti posao. Kako stoje Hrvatice? U svijetu vrhunskih menadžera i u nas su pripadnice ljepšeg spola rijetkost. Na takvim su radnim mjestima, inače, razlike često manje izražene nego na niže rangiranim pozicijama.
Skandinavija bez razlika
U Hrvatskoj općenito, pak, prema istraživanju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta, žene zarađuju 15 posto manje nego muškarci. Zaostatak je manji od američkog, ali daleko od, recimo, skandinavskoga ideala.
Kako bilo, u nas je razlika od nekoliko stotina pa do tisuću i više kuna, prema podacima portala Mojposao.
– Dok, recimo, magistricaa farmacije u nas, prema lanjskim podacima, zarađuje osam tisuća kuna, muškarac na tome mjestu zarađuje 8500. Ili, žena stručna suradnica u farmaciji ima plaću od 7500, a muškarac čak dvije tisuće kuna višu – kaže Nada Hrbud s portala Mojposao, koji nam je ustupio podatke o srednjim primanjima u Hrvatskoj.
(Pre)malo direktorica
Zaostatak za muškim primanjima još je očitiji kad se gleda ukupna masa plaća. Žene u nas uglavnom rade na slabije plaćenim poslovima; u tekstilu, trgovini... Na poslovima s najvišim primanjima, u kojima su prosječne plaće između deset i 15.000 kuna, žene se broji na prste. I da se vratimo na početak – Amerikanke u prosjeku zarađuju četiri puta više od Hrvatica koje se bave istim zanimanjima.
Tupavi parametri, tupavo \"istraživanje\" a takvi su onda i zaključci. Kakav je to zaključak do kojeg se dolazi temeljem jednog jedinog parametra - spola ?!