Ljudsko tijelo je fenomen koje ima više od 50 milijardi stanica. Najbolji primjer je srce, koje kuca oko 100 tisuća puta dnevno i ispumpa oko pet litara krvi u jednoj minuti. I dok možda znate hrpu fora trikova za tijelo u rukavu - bilo da možete okrenuti kapke naopako prema van ili ste svladali umijeće kolutanja jezikom - postoje još tone čudnih činjenica o ljudskom tijelu koje će vas sigurno zadiviti, piše Best Life.
Imat ćemo potpuno novi kostur za 10 godina: Stanice vašeg koštanog sustava neprestano se regeneriraju i, u prosjeku, kosti koje sada imate potpuno će se regenerirati za otprilike jedno desetljeće. Međutim, to se počinje usporavati kako starite, jer regeneracija traje dulje, zbog čega kosti prirodno postaju tanje.
Ujutro smo viši za 1 centimetar: Možda se čini čudnim ili nevjerojatnim, ali kada se ujutro probudite, zapravo ste mrvicu viši nego što ste bili kad ste otišli u krevet. To je zbog pritiska na zglobove tijekom dana. Dok obavljate svoje aktivnosti, ovaj pritisak uzrokuje sabijanje hrskavice u vašoj kralježnici - samo mrvicu, ali dovoljno da sve gurne prema dolje. Dok se opuštate u snu, to smanjuje pritisak na diskove kralježnice, omogućujući vam da se vratite u punu visinu.
Naš znoj zapravo nema miris: Ako mislite da znoj smrdi, ne mislite dobro. Znoj sam po sebi ne smrdi. To je interakcija s bakterijama na našoj koži koja uzrokuje tjelesni miris. Ne brinite, ovo je sasvim normalno. Ove bakterije se javljaju prirodno i jednostavno uspijevaju u 'najznojnijim' dijelovima našeg tijela.
Želudac krči, jer je pun vrućeg zraka: Jeste li se ikada zapitali zašto doživljavate te “krčeće” zvukove kada ste gladni? Sve se vraća u probavni sistem. Točnije, crijeva. Ona prolaze kroz niz kontrakcija kako bi pomogla da se hrana i tekućina pomaknu dok jedemo.
Tijekom života proizvedemo dovoljno sline da popunimo dva bazena: Prosječan čovjek proizvede preko 20.000 litara sline tokom svog života. To je dovoljno da se na kraju popune dva bazena puna sline.
U stopalima se nalazi četvrtina kostiju: Ljudska stopala sadrže 52 kosti (26 u svakom stopalu). To je skoro četvrtina svih kostiju u našem tijelu. Svako stopalo također sadrži 33 zgloba i više od 100 mišića, tetiva i ligamenata.
Kao i gušteri, i mi mijenjamo kožu: U redu, nije tako intenzivno kao kad se dogodi gušteru ili zmiji, ali je jednako jezivo. Prema Američkom kemijskom društvu, ljudi gube cijeli vanjski sloj kože svaka dva do četiri tjedna. To je oko 500 milijuna stanica kože dnevno!
U prstima nema mišića: Naši prsti rade bezbroj važnih stvari tijekom dana, od pisanja do otvaranja vrata. Ali nemojte pripisivati te podvige snage svojim prstima. Svaki pokret koji se dogodi u našim prstima je zbog tetiva i kostiju, uz veliku pomoć mišića na dlanovima i na dnu svakog prsta.
Pola snage ruke je u malom prstu: Mali prst izgleda skromno, ali je ključan za snagu naše ruke, pomaže palcu da stegne i daje više snage prstenjaku, srednjem prstu i kažiprstu.
Mišić u stražnjici je najveći mišić: Iako postoji debata o tome koji od mišića je najjači, gluteus maximus je ustvari najveći, prema Kongresnoj biblioteci. Ovi mišići pomažu da naše tijelo bude uspravno, da pomičemo kukove i bedra i rade protiv gravitacije kada hodamo uzbrdo ili uz stepenice.
Kosa zna kada spavamo: Kosa prati naše obrasce spavanja. Godine 2010. istraživači sa Sveučilišta Yamaguchi otkrili su da folikuli dlake bogati ćelijama sadrže RNK iz “gena sata” koji izražavaju ciklus spavanja i buđenja svake osobe. Ako kasno ustanemo ili rano legnemo, naša kosa će to pokazati.,
Naša kosa pomaže životnoj sredini: Prljava kosa može biti dobra za atmosferu, prema studiji iz 2008. objavljenoj u Atmospheric Environment, jer kosa upija ozon koji zagađuje zrak. Otkriveno je da ulje vlasišta daje veliki doprinos tome, pa ako želite doprinijeti kvaliteti lokalnog zraka preskočite pranje kose!
Velike oči uzrokuju kratkovidost: Neki možda smatraju velike oči lijepima, ali to može uzrokovati kratkovidost. Poznato i kao miopija, ovo stanje uzrokuje da udaljeni objekti izgledaju mutno zbog svjetlosti koja ne dopire do mrežnjače. Ako očna jabučica raste predugačko, svjetlost se fokusira prerano prije nego što udari u mrežnjaču, pa kada udari u retinu, slika je mutna.
Kihanje može putovati i do 6 metara: Možda mislite da ste sigurni kada neko sa drugog kraja autobusa kihne, ali možete biti izloženi, a da toga niste ni svjesni. Jedna video studija koju su sproveli istraživači sa MIT-a otkrila je da kihanje putuje mnogo dalje nego što se ranije vjerovalo, čak do 6 metara.
Čulo ukusa “otupljuje” kako starimo: Baš kao što sluh i vid imaju tendenciju da se iscrpe kako godine prolaze, naše čulo ukusa čini isto. Kako starimo, receptori ukusa sporije se oporavljaju nakon ozljede ili ako uzimamo određene lijekove. I loše vijesti za dame: žene doživljavaju smanjenje osjetljivosti okusa počevši od 50. godina, dok muškarci to ne doživljavaju do 60. godine.
Imamo jedinstven otisak jezika: Kao što je naš otisak prsta jedinstven, tako je i otisak našeg jezika, prema studiji iz 2016. koju je sproveo Thai Moogambigai Dental College. Biometrijska skeniranja se mogu obaviti kako bi se usporedili pojedinačni oblik (dug ili kratak, širok ili uzak) i tekstura (izbočine, bore i tragovi), sa specifičnim detaljima koje prati i mapira “uređaj za prikupljanje slike jezika”.
Ljudi imaju više od 5 čula: Pored čula vida, mirisa, dodira, ukusa i sluha, ljudi također imaju osjećaj za prostor (proprioception) i osjećaj za bol (nociception). Tu su i osjećaj za ravnotežu (equilibrioception), osjećaj za temperaturu u ili oko tijela (thermoception), osjećaj za vrijeme (temporal perception) i više, ovisno o tome koga pitate.
Položaj vašeg tijela utječe na vaše pamćenje: To loše držanje ne uzrokuje samo bolove u leđima - članak iz 2012. objavljen u Biofeedbacku otkrio je da sjedenje i gledanje prema dolje olakšava prisjećanje negativnih sjećanja, dok uspravno sjedenje i gledanje prema gore olakšava prisjećanje pozitivnih, osnažujućih sjećanja.