U ogradi položaja povijesne crkvice Sv. Martina u Podstrani dugo je bio uzidan monumentalni natpis (prepolovljen približno napola) Lucija Artorija Kasta, visokog rimskog vojnog zapovjednika, na kojem je zabilježena njegova iznimna vojna karijera, u krajnjoj liniji i administrativna. Natpis je izvađen s izvornog mjesta, restauriran i pohranjen u spomenutoj crkvici. Artorijeva karijera je počela od nižeg vojnog časnika (centurion) pa do zapovjednika više legija, prefekta rimske flote stacionirane u Mizenu i upravitelja provincije (Liburnija ili Libija). Riječ je o nadgrobnom natpisu koji je po svoj prilici obilježavao njegov mauzolej koji se morao nalaziti negdje u blizini Sv. Martina. Prema karakteristikama i njegove dekoracije natpis se mora datirati u kasno II. ili rano III. st. poslije Kr. To je izniman primjer rimske vojne karijere (postupnost u napredovanju) do konačnog umirovljenja (koje, doduše, nije u natpisu zabilježeno), ali se očito podrazumijevalo. Naime nisu navedene godine provedene u službi kao ni broj doživljenih godina. Logična je pretpostavka da je Lucije Artorije Kast dobio imanje na ime časnog otpusta kao zaslužni zapovjednik brojnih rimskih jedinica, što je bila uobičajena rimska praksa..
Područje Podstrane (ilirsko-rimskog Pituntija) je iznimne kvalitete. Smješteno je na padini Mosora od litice do mora, a bilo je i vodama bogato. Brojni su arheološki tragovi, osobito oko Sv. Martina i u neposrednoj blizini, gdje treba pretpostaviti da je bila podignuta ladanjsko-gospodarska vila u vlasništvu Lucija Artorija Kasta. Njegovo imanje se po svoj prilici protezalo sve do pod strmu mosorsku liticu. Na tome području, naime, nađeno je mnoštvo arheoloških ostataka i tragova života, osobito poljoprivredno gospodarske djelatnosti (mlinovi za tještenje maslinova ulja i grožđa), što pretpostavlja snažnu gospodarsku djelatnost. Jedan tijesak za masline izmnimnog je kapaciteta što upućuje na postojanje intenzivne uljarske produkcije. Među podstranskim natpisima ima i vilika (upravitelja) imanja, a nađen je izniman natpis namjesnika rimske provincije Dalmacije Auzonija, po svoj prilici iz V. st. iz senatskog staleža (vir spectabilis) koji presuđuje u nekom imovinskom sporu, moguće upravo vezanom uz nasljednike Atrorija Kasta i državu .
U Podstrani su bila pronađena tri nadgrobna natpisa Lucija Artorija Kasta, što potvrđuje da je Kast bio pokopan negdje u blizini. Oni su pripadali mauzoleju (stajali po svoj prilici ponad ulaza na raznim stranama građevine). O Luciju Artoriju Kastu napisani su brojni radovi među kojima treba spomenuti pokojnog profesora zadarskog sveučilišta J. Medinija, ali i brojne strane istraživače kao što G. Pflaum, M. Clauss itd. Kako je natpis fragmentaran ostala su još nerješena brojna pitanja kao što su njegovi ratovi protiv Armoričana ili Armenaca, je li bio vojni prokurator provincije Liburnije ili Libije, što točno predstavlja njegova funkcija ili ovlast iure gladii itd. Jedno od nerješenih pitanja je i kako je došao u posjed imanja, a i kako se vlasnost istoga kretala nakon njegove smrti, je li imao potomaka s obzirom da se u natpisu ne navode članovi njegove obitelji. Pitanje je i otkuda potječe Lucije Artorije Kast. Je li on čovjek dalmatinskog podrijetla koji je, ušavši u rimsku vojsku, postigao karijeru pa se po njezinom završetku vratio u zavičaj ili je podrijetlom iz Italije ili pak nekog drugog dijela rimskog svijeta pa se dobivši zemlju nastanio i umro u Podstrani (Pituntium). Familijarno ime Artorius poznato je i u Italiji i Dalmaciji.
Zanimljivo je pitanje kasnije sudbine imanja.S tim u vezi bi mogao biti natpis Auzonija, a i događaji u IX. st. Hrvatski knez Mislav (835.-845.) već od samog početka svoje vladavine ratuje s Mlečanima. Nisu poznate sve pojedinost toga sukoba. Zna se da je 839. dužd Petar Tradonik krenuo s brodovljem prema dalmatinskoj obali, no na kraju je bio prisiljen s Mislavom sklopiti mir koji je postignut u Sv. Martinu. Zašto Sv. Martin? Hrvatski knezovi su kao svoje dvorove zapravo koristili negdašnje velike gospodarsko-rezidencijalne građevine ili pak dobro utvrđena mjesta. Za to je bilo podgono negdašnje Artorijevo imanje koje je vjerojatno pripalo vladarskoj kući (nakon propasti rimske civilizacije). U Mislavovo doba te su građevine najvjerojatnije još bile očuvane.
S obzirom na Artorijevu vojnu karijeru i vijesti o njegou ratovanju u Britaniji, skupina britanskih istraživača povezala je Lucija Artorija Kasta s mogućim sudjelovanjem toga rimskog časnika u postupnom stvaranju legende o kralju Arturu. Sličnost između obiteljskog imena Artorius i Artur je veoma bliska i lingvistički objašnjiva. Tu tezu lansirao je još 1924. Kemp Malone, a u zadnje doba zastupaju ju je Scott Littleton i Linda Malcor, J. Ashley i drugi, ali isto tako ima drugačijih i suprotnih razmišljanja.