U Švedskoj prvi put presadili maternicu, 
i to s majke na kćer

Tim kirurga sa Sveučilišta u Göteborgu prije nekoliko dana izveo je prvu transplantaciju maternice. 
Presađivanje je obavljeno dvjema Šveđankama, u dobi od 32 i 37 godina, a organe su im darovale majke.

Trudnoća tek dogodine

Jedna od tridesetgodišnjakinja je, naime, rođena bez maternice, dok je drugoj maternica morala biti operacijski uklonjena zbog uznapredovalog raka grlića maternice. 
Obje pacijentice imale su svoje jajne stanice, pa su uoči transplantacije podvrgnute IVF postupku, a zameci su zamrznuti.

– Nadamo se da ćemo zametke u presađene maternice vratiti sljedeće godine, te da će obje pacijentice ostati trudne – nadaju se liječnici. Iako su majke donorice starije od 50 godina, liječnici se nadaju da će njihove maternice biti dovoljno zdrave da iznesu trudnoću.

– Manje je vjerojatno da će organizam pacijentica odbaciti organ baš zato što su ga dobile od majke – tvrde kirurzi sa Sveučilišta u Göteborgu.

Tijekom sljedećih mjeseci žene će, objašnjava dr. Mats Brännström, koji je inače predvodio tim kirurga, primati lijekove za imunosupresiju.

– To je veliki korak naprijed, a nadamo se da će presađene maternice s vremenom početi funkcionirati normalno – poručio je. Dodao je i da tim planira istu operaciju u sljedećih nekoliko mjeseci napraviti na još osam žena, među kojima jedna maternicu neće dobiti od majke već od starije sestre.

Ima li interesa?

Hrvatski stručnjaci kažu da je presađivanje maternice postupak koji se pokušava provesti već godinama i pozdravljaju uspjeh svojih kolega iz Göteborga. Problem je bio u imunološkom odgovoru organizma primateljice organa.

– Sama transplantacija puno je jednostavnija nego presađivanje drugih organa – istaknuo je profesor Velimir Šimunić iz Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj.

Pitanje je, kaže, je li transplantacija maternice s majke na kćer optimalno rješenje.

– Što je žena starija, to njezina maternica više gubi na kvaliteti, pa bi idealno bilo kada bi darivateljica bila mlada i zdrava žena koja je već rodila – ističe profesor Šimunić i dodaje da je zbog manje šanse da se organ odbaci poželjno da je darivateljica iz obitelji.

Hrvatska je, smatra, tehnološki i te kako spremna za takav postupak, no pitanje je koliko za takav postupak ima zainteresiranih.

Trenutačno, prema njegovu mišljenju, u nas ima samo dvjestotinjak pacijentica koje su zbog embrionalnog poremećaja rođene bez maternice ili im je zbog neke druge bolesti morala biti uklonjena.

– Općenito je riječ o mlađim ženama, a smatram da se za operacijske zahvate, koji mogu rezultirati gubitkom maternice, poput operacije dobroćudnih tumora i mioma, prečesto odlučuje – naglasio je.

S druge strane, transplantacija maternice, tvrdi, bila bi opcija i za tristotinjak žena koje su neplodne zbog abnormalnosti organa ili zbog toga što je on takav da izaziva česte pobačaje.

– Te su pacijentice prisiljene odlaziti primjerice u Ukrajinu, jer surogat-majčinstvo u Hrvatskoj nije dopušteno – istaknuo je Šimunić.

Dodao je i da na takve postupke žene troše deset i više tisuća dolara.

– Sama transplantacija maternice, ako bi netko u struci iskazao interes za obavljanje takvog zahvata, u Hrvatskoj bi mogla stajati između petnaest i dvadeset tisuća kuna – ustvrdio je profesor Šimunić.