Dijagnostika u roku od najviše tri tjedna, odluku o liječenju donosi multidisciplinarni tim i sankcioniranje bolnica ako se to ne čini. Uz to maksimalan porez na cigarete, zakonsko reguliranje korištenja solarija, pomoću fiskalnih mjera veća dostupnost kvalitetnih namirnica, skuplje zdravstveno za one koji ignoriraju poziv na preventivni pregled – tek je dio mjera koje su sadržane u Nacionalnom planu protiv raka!
Odgovornost ravnatelja
Ključan dokument na kojem je radio cijeli tim stručnjaka na sto stranica u 20 poglavlja ocrtava svaki detalj koji se u Hrvatskoj mora poduzeti da bi, kako u Planu stoji, pripremili zdravstveni sustav za epidemiju raka. Po statistikama u Hrvatskoj je bez sumnje rak poprimio razmjere epidemije, no kako i ovaj dokument upozorava, procjena je da će se do 2035. godine broj novooboljelih od raka udvostručiti. Stoga se ovaj plan opisuje “važnim za opstojnost nacije”.
Nacionalni plan protiv raka donosi preciznu procjenu rokova za uvođenje pojedinih mjera, financijsku konstrukciju i, uz rješenja što sve treba učiniti da bismo kvalitetno liječili rak, navodi i što sve treba poduzeti kako bismo ga sprečavali i otkrivali u ranijoj fazi. Time daje aktualnu sliku gdje smo danas. Za sprečavanje i rano otkrivanje ključne su prevencija i dijagnostika, a na objema godinama samo “padamo”.
Hrvati prema svim statistikama imaju problema s pušenjem, alkoholom, debljinom, a ovaj Plan jasno navodi i da nam je zastarjela dijagnostička oprema. Stoga, uz već navedeno maksimalno oporezivanje cigareta, Plan uvodi savjetovanje o tjelesnoj aktivnosti u sklopu zdravstvenog sustava, edukaciju o štetnosti alkohola i smanjenje njegove uporabe, ali predlaže i skuplje zdravstveno osiguranje za one koji se ne odazovu na organizirani nacionalni program ranog otkrivanja bolesti.
Cilj je maksimalno povećati odaziv na preventivne programe koji pak moraju biti kvalitetni što znači i obnovu potrebnih aparata, jer 35 posto naših mamografa starije je od deset godina. Nadalje, svaki onkološki bolesnik mora dobiti jednako kvalitetno i dostupno liječenje, a temelj za to je multidisciplinarni tim. To znači da se odluka o liječenju svakog pacijenta donosi timski, a prisustvo na timu je, kako piše u Planu, obavezno.
Za to da svaki član tima sudjeluje u donošenju odluke o liječenju odgovorni su ravnatelji bolnica. Multidisciplinarni tim čine onkolog, kirurg, patolog, radiolog, medicinska sestra, psihijatar ili psiholog te liječnici drugih specijalnosti ovisno o kojem sijelu raka je riječ. Ako neka bolnica ne može sastaviti svoj multidisciplinarni tim, tada je dužna pacijenta poslati u drugu ustanovu dok je poželjno da pri donošenju odluke o liječenju i sam pacijent bude prisutan.
“Multidisciplinarnost mora biti zakonski definirana – one institucije koje onkološke bolesnike liječe bez odluke multidisciplinarnog tima ne bi trebale, osim u slučaju dokazane onkološke hitnoće, biti za isto plaćane, već sankcionirane”, stoji u Nacionalnom planu protiv raka. Nadalje, potrebna je obnova i kupovina novih linearnih akceleratora – podatak iz 2016. godine kaže da je njihova prosječna starost tada bila 7,7 godina, a proteže se od tri do čak 18 godina.
To je ulaganje nužno i neminovno, a plan navodi i financijsku procjenu te kalendar kupnje novih i zamjene starih linearnih akceleratora narednih godina. Sve je to dio Nacionalnog plana koji će uskoro u javnu raspravu, a na koju sve poziva voditelj skupine za njegovu izradu, prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split. Prof. Vrdoljak tvrdi da je donošenje i provedba ovog Plana pitanje budućnosti i opstojnosti nacije.
Produljiti preživljavanje
- Posljednjih par mjeseci vodeći hrvatski zdravstveni stručnjaci intenzivno su radili na izradi konkretnih mjera ovog Plana koji kreće u javnu raspravu. Pozivamo sve građane, posebice oboljele i izliječene od raka i njihove obitelji, zdravstvene stručnjake i donosioce odluka da se uključe i svojim komentarima, mišljenjima i prijedlozima doprinesu izradi optimalnog plana borbe protiv raka u RH.
Jedino zajedničkim djelovanjem svih zainteresiranih strana možemo objaviti rat raku i osigurati bolju budućnost što se tiče zloćudnih bolesti i crnih statistika.
Hrvatska je u zadnjih petnaest godina postigla zamjetan napredak u preživljenju od gotovo svih oblika raka no, nažalost, još uvijek smo značajno ispod europskog prosjeka gledajući pojavnost, smrtnost, odnosno generalno rezultate liječenja. Krajnji je cilj, uz pomoć provodljivog, realnog i financijski potkrijepljenog plana, pretvoriti rak u kroničnu bolest, izliječiti više od polovice oboljelih, znatno produljiti preživljenje ostalih oboljelih od raka te poboljšati kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji – poručuje prof. Vrdoljak.
>> Pogledajte kako je bilo na predstavljanju aktivnosti u izradi Nacionalnog plana protiv raka
Izbjegavajte, šećer, masno, alkohol, aditive, konzervans...Krećite se...ne gutajte tablete, udaljite se od zagušljivih prometnica... Tako neće biti biznisa zvanog rak...