Na samo sat vremena od Zagreba nalazi se Popovača, moslavačko mjesto od kojih 11.500 duša, koje je danas najpoznatije po svojim vinskim cestama. Pogodnost ovog kraja za uzgoj vinove loze spoznali su još stari Rimljani, koji su, kada su doživjeli ljepotu pitomih moslavačkih obronaka i zasadili lozu, nadahnuti prekrasnim vidicima ovom gorju nadjenuli naziv Mons Claudius.
U čast rimskom caru Klaudiju
Bilo je to u čast caru Klaudiju. Prema legendi, i Moslavina svoje ime duguje tom „Mons Claudiusu“, a od tada pa neprekidno do danas s moslavačkog gorja stižu vrhunska vina.
Moslavina je domovina čak triju autohtonih sorti grožđa i sve tri, i njihova vina, možete kušati u vinskim podrumima ovdašnjih vinogradara. Škrlet, kao najpoznatiji, brendiran i svijetu opisan, dišeća ranina kao najrjeđa i moslavac, koji je poznatiji pod drugim imenima, poput šipona.
Moslavačke vinske ceste najbolje je obilaziti biciklima, no nije prevelik napor ostaviti automobile u gradu te onda planinarskim stazama krenuti u gorje.
Treća opcija je ona na konjima jer turizam Popovače nudi i ovakav način obilaska Moslavine.
Kada prolazite tim uskim cestama, svako malo prolazite pokraj klijeti, za koje domaćini tvrde: “moja kletica, moja slobodica”, a vinogradi su doslovno svuda, kamo god se pogleda. No za razliku otprije nekoliko desetljeća, kada su sve te klijeti bile uglavnom za vlastitu dušu i odmor, danas je barem desetak vinara profesionalaca, koji su počeli s vinom spajati i turizam i kojima je to osnovni posao.
Rezultat njihova rada mnoge su nagrade na izložbama vina, ali i sve brojniji turisti koji dolaze u ovaj kraj.
Danas se na ovom području može i prespavati u luksuzno uređenim kućama za odmor, poput one obitelji Belajec, može se doći na dobar ručak u restoran August, a svako malo vinarije organiziraju i razna događanja na kojima se najbolje mogu upoznati moslavačka vina.
A kao što rekosmo – najpoznatiji je škrlet, koji je bio i službeno vino tijekom nedavnog Hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, pa su ga kušali i svi premijeri zemalja EU te mnogi drugi gosti koji su u šest mjeseci predsjedavanja dolazili u Zagreb.
Škrlet je godinama bilo podcijenjeno vino, no posljednjih godina doživljava svoju renesansu. Odlikuje ga nizak sadržaj alkohola (9,7 – 11,5 vol. %) i nešto viši sadržaj ukupnih kiselina (5,4 – 8,0 g/l), što ga čini osvježavajućim, pitkim i laganim vinom.
– To je mlado, lepršavo i izuzetno pitko vino, od kojeg se sutradan ustaješ kao da si robot, a ne čovjek, jer ono ne ostavlja nikakve posljedice. I to nam ljudi govore. Pa oni koji vole piti vina znaju reći da je škrlet skuplji od, recimo kutjevačke graševine, ali kažu: „Gle, kad ja u danu popijem dvije litre graševine, onda danima više ne mogu nijednu kap, a kad pijemo škrlet, onda sutra najnormalnije funkcioniramo“ – kaže nam mladi vinar Lovro Miklaužić, četvrta generacija vinara u obitelji.
Njegov pradjed imao je vinograde u Kutjevu, s bakine strane vinograde su imali u Zagorju, a djed Lujo stigao je ovamo poslom. Lujo je kao direktor Moslavačkog vinogorja i osnivač vinarije Feravino iz Feričanaca 1970-ih godina započeo prvu revitalizaciju škrleta i izvlačenja te sorte iz povijesnog zaborava. A Lovro i kolege vinari s područja Popovače, Ivanić-Grada i Kutine to sada dalje razvijaju.
Lokalni specijaliteti uz vina
– Škrlet sada počinje prepoznavati i struka. Mi znamo da ta kvaliteta postoji već dugo, no trebalo je vremena da to drugi spoznaju. Danas imamo 250 hektara pod škrletom, golem je to rast i sve ima prođu na tržištu – kazuje Lovro, koji i sam sada širi poslovanje u smjeru turizma s planovima za jednu veću kušaonicu i ugostiteljsku ponudu.
A osim škrleta, kad već dođete u ovaj kraj, probajte i bijeli pinot, odličan kvalitetom, chardonnay, merlot, crni pinot i frankovku. Domaća hrana obiluje specijalitetima i prati vino kvalitetom.
U tradicionalnoj kuhinji ovog kraja mnogo je recepata koji se temelje na riječnoj ribi, jer tko bi odolio ulovu iz Lonjskog polja.
A uz obilazak vinarija i vinskih cesta ne propustite obići stare srednjovjekovne utvrde na ovom području – Jelengrad, Košutagrad i Garićgrad.
Sisačko-moslavačka žUPANIJA
Do Popovače je najlakše doći autocestom. Od Ivanje Reke do čvora Popovača ima pola sata vožnje, a onda još nekoliko kilometara do samog središta Popovače.
ZANIMLJIVOST
U dolini Gornje Jelenske nalazi se veliki rudnik koji je otkrio mnoge tajne pradavnih vremena. Pronađeni su fosili praslona (dinotherium), rilaša (gomphoterium), miocenskog nosoroga... Fosili se čuvaju u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju i upućuju na život prije 18 milijuna godina.
Što posjetiti
Voloderske jeseni – tradicija koja traje od 1968.
Najbolje će se posjetitelj upoznati s ovim krajem i običajima posjeti li tradicionalne Voloderske jeseni, koje se održavaju svake godine u rujnu. Radi se o gospodarsko-kulturnoj manifestaciji koja privuče tisuće posjetitelja i jedna je od najvećih i najstarijih hrvatskih manifestacija posvećenih običajima berbe. Prvi su put organizirane u rujnu 1968. godine, a danas su i jadan i od najvećih sajmova vina i mošta u Hrvatskoj.
Ukupna ocjena
Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš 9
Gostoljubivost i susretljivost domaćina 10
Kvaliteta smještaja 9
Sadržaji za djecu 8
Biciklističke staze i sadržaji za rekreaciju 10
Pješačke staze i šetnice 10
Kulturni sadržaji 9
Izletišta u blizini 9
Autohtonost 10
Opći dojam 9
Ukupna ocjena 93
POREDAK – KONTINENT
Svetvinčenat 95
Sv. Martin na Muri 94
popovača 93
Karanac 92
Pleternica 92
Skrad 91
Stara kapela 91
Jastrebarsko 90
Klanjec 90
Veliki Grđevac 90
Križnica 89
Barilović 88
Perušić 87
Bednja 82
Legrad 81
Nijemci 81