Ublažite simptome uboda insekata

Komarci, krpelji, buhe, uši, pčele, ose i muhe insekti su koji bodu u našem podneblju. Uglavnom uzrokuju samo neugodan svrbež i prolazne otekline i crvenilo, osim u slučaju alergije. U tom slučaju posljedice mogu biti opasne – može doći do naticanja, povišene temperature, bolova u zglobovima, a u najgorim slučajevima i do anafilaktičkog šoka pa i smrti. Pauci i škorpioni nisu kukci, ali posljedice njihovih uboda slične su kao kod insekata.

Jedan od opasnijih uboda onaj je šumskog krpelja, koji može prenijeti mnoge bolesti. U Hrvatskoj su to Lyme borelioza, krpeljni meningoencefalitis (KME) i erlihioza, upozorava Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama, a zarazu mogu ubodom prenijeti na čovjeka. Na krpelje možemo naići u šumi i na livadama, na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1 m), u šikarama i u prizemnom sloju šuma.

Probada kožu minutama

Za aktivnost krpelja važne su povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju sezonsku aktivnost – sezona njihove najveće brojnosti u proljeće je i rano ljeto, a ima ih i u ranu jesen. Krpelj svoju žrtvu čeka na vlatima trave, granama i listovima grmlja, nožicama se zakači i prijeđe na njih te hoda po tijelu tražeći povoljno mjesto gdje može probosti kožu i sisati krv. – Traženje mjesta uboda traje i više sati, probadanje kože nekoliko minuta, a sam ubod ne osjeti se zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika – napominje dr. T. Nemeth Blažić.

Ako ste uočili krpelja u koži, važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije veći je što je krpelj duže pričvršćen. Krpelja je lakše odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Operite ruke i izvadite ga pincetom koju ste prebrisali antiseptikom, zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim povlačenjem. – Nemojte krpelja ničim premazivati – kremom, uljem, alkoholom, lakom za nokte, petrolejem i sl. ili “paliti” plamenom te ne povlačite naglo, ne stišćite i ne gnječite krpelja jer se time uzrokuje njegovo grčenje i pojačano izlučivanje veće količine uzročnika bolesti u ljudsko tijelo – ističe dr. Nemeth Blažić. Mjesto uboda potom dezinficirajte. Javite se liječniku ako uočite simptome ili ako crvenilo i ranica na mjestu uboda ne prođu nakon 3 dana (crvenilo od iritacije uboda prolazi tijekom 1-3 dana). Ne možete li ga nikako izvaditi, otiđite liječniku.

Drugi opasan ubod može biti onaj crne udovice, najotrovnijeg pauka našeg podneblja. Njegov otrov može izazvati teške simptome, pa čak i smrt u posebno rizičnoj populaciji. Crna udovica obično gradi mrežu vrlo blizu tla, uz rubove jaraka, u žitu ili travi, ispod ili kraj velikog kamenja, u dupljama drveća, pri dnu panjeva i mladih izbojaka maslina u opožarenim maslinjacima, ali ponekad i u lišću, gustoj makiji, šikari, i to osobito u krajevima sa zemljom crljenicom.

– Treba imati na umu da se često zadržava i na duže vrijeme parkiranim građevinskim strojevima i napuštenim vozilima, garažama, stajama, šupama, vanjskim zahodima – upozorava Goranka Petrović, dr. med., specijalist epidemiologije i zdravstvene ekologije u HZJZ-u.

Grčenje i brži rad srca

Ugriz crne udovice gotovo je bezbolan. Mjesto ugriza može biti jedva zamjetljivo, s pojavom otoka i blagog crvenila, a u sat vremena javljaju se grčevi mišića oko mjesta ugriza, koji se potom šire na grupe većih mišića, kao što su trbušni, leđni, grudni i bedreni. Mogu biti zahvaćeni i glatki mišići, primjerice bronha ili maternice. Javljaju se i mučnina i povraćanje, glavobolja, znojenje, pritisak u grudnom košu, anksioznost te porast krvnog tlaka i ubrzani rad srca. Lice ugrizene osobe može poprimiti karakterističan izgled grča, otiču očne vjeđe, javlja se suzenje i slinjenje. Bolni tonički grč trbušnih mišića može biti tolik da imitira akutni abdomen te navede liječnika da se radi o upali slijepog crijeva ili drugoj akutnoj kirurškoj bolesti. Ugrizena osoba mora se odmah javiti liječniku te po mogućnosti sa sobom ponijeti pauka radi identifikacije.

– Intenzitet reakcije i klinička slika ovise o životnoj dobi i zdravstvenom stanju ugrizene osobe te o mjestu ugriza. Mala djeca i stare osobe te srčani bolesnici imaju veći rizik od razvoja komplikacija. Obično se ugrizena osoba u potpunosti oporavi u 2 do 5 dana – napominje dr. Petrović i dodaje da smrtnost iznosi manje od 5 posto, a smrt nastupa uglavnom kod neliječenih ugriza kao posljedica gušenja (asfiksije) kojem su prethodile konvulzije.

Iako škorpion izaziva strah kod mnogih, ugriz mediteranskog škorpiona uglavnom je bezopasan. Malom bodljom teško može probiti kožu odrasle osobe, ali ako uspije, ubod izaziva simptome nalik onima poslije uboda pčele. Mjesto uboda treba podvezati kao kod ugriza zmije, dezinficirati ga te zarezati ranu i pokušati iscijediti ili isisati otrov. Potom valja staviti ledeni oblog i uputiti se liječniku.

Ose, pčele i stršljeni bodu žalcem. Za razliku od preostala dva, pčelin žalac ostaje zaboden u koži zbog čega pčela ugiba, dok osa i stršljen mogu ponovno ubosti. U žalcima prenose otrov. Oko tri posto ljudi ima alergijske reakcije na ubod, a oko 0,8 posto i teške i po život opasne alergijske reakcije (anafilaksije). Uobičajena reakcija na ubod pčele i ose crvena je i bolna koža na mjestu uboda. Oteklina i svrbež mogu se pojaviti, ali bol obično nestaje tijekom nekoliko sati, a samo u rjeđim slučajevima mogu potrajati i do tjedan dana. Nakon što izvadite pčelin žalac, dezinficirajte mjesto uboda i stavite ledeni oblog. Postoje i kreme za ublažavanje simptoma uboda. Uporan svrbež glave ukazuje na ušljivost, a ona se periodično događa i danas u dječjim vrtićima i školama. Pozornim pregledom vlasišta mogu se otkriti uši ili, češće, samo gnjide – oko 1 mm sitna jajašca čvrsto prilijepljena uz kosu tako da se lako razlikuju od peruti, koja se, za razliku od gnjida, lako skida s kose.

Uši i buhe

Ušiju se rješavamo pranjem kose specijalnim šamponima prema uputama proizvođača ili posipanjem permetrinskim prahom koji se ostavi na glavi preko noći, a drugi dan kosa se opere običnim šamponom. Prašenje vlasišta mora se ponoviti još jednom u razmaku od 10 do najviše 14 dana, preporučuju u Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Obavezno je ukloniti s vlasišta sve gnjide.

Buhe s mačke ili psa, ali i sa štakora mogu skočiti na čovjeka i ugristi ga. Sitan ubod izaziva jak svrbež, a štakorska buha može biti prijenosnik kuge. U 24 sata buhe počnu leći jajašca, oko 40 na dan. Kućne ljubimce najbolje je preventivno tretirati preparatima protiv buha, a stambeni prostor dobro usisati i očistiti, pogotovo tepihe, ispod tepiha i tapecirani namještaj, te tretirati nekim insekticidom. Vrećicu iz usisavača odmah baciti izvan kuće. Insekticidi u spreju dobri su za tretiranje namještaja, a u prašku za kutove, tepihe, između parketa, iza lajsna, namještaja i slično.