Ma koliko je to teško prihvatiti, veliki dio života provodimo uz umjetnu rasvjetu. Na poslu, kod kuće, u školi... Nerijetko ta rasvjeta nije postavljena po uzusima koji bi trebali omogućiti da osvjetljenje bude jasno, bez sjena. Tako jedno od pravila kaže da radni stol mora biti rasvijetljen s lijeve i prednje strane, a kuhinjska radna ploha, primjerice, s frontalne strane... Nadalje, treba izbjegavati izravno udaranje svjetlosti u ekran i izravno gledanje u rasvjetno tijelo. Osvjetljenju se često pridaje malo pažnje, a svako pogrešno osvjetljenje može izazvati niz zdravstvenih tegoba, od nesanice, glavobolje, poremećaja prehrane, depresije do pada imuniteta. Isto tako, na jakom sunčevu svjetlu potrebno je koristiti kvalitetne sunčane naočale s UV-filterima.
– Umjetna rasvjeta – štedne, halogenske, fluorescentne kompaktne i LED žarulje veliku većinu zračenja stvaraju u tzv. ultraljubičastom spektru. To su male valne duljine koje su blizu spektra koji odgovara plavoj boji i posebnim se premazima pretvaraju u vidljivi spektar zračenja. Za razliku od obične žarulje, čiji je spektar užarene volframove niti toplinski pa stoga nije štetan, ostala rasvjetna tijela u svakodnevnoj upotrebi imaju većinom spektre koji sadrže komponente UV i plavog svjetla. Stoga većina današnjih štednih žarulja ima hladne boje i pomak prema plavom spektru boja, što je potencijalno štetno za cijeli organizam jer je dokazano da zračenje malih valnih duljina (visoke frekvencije) može djelovati na epifizu. Svojim intenzitetom, spektrom i dužinom izloženosti umjetna rasvjeta utječe na prirodni bioritam čovjeka, ističe Jasenka Pičman, dr. med. specijalist oftalmolog iz Poliklinike Bilić Vision.
Zbog dulje izloženosti umjetnoj svjetlosti smanjuje se proizvodnja zaštitnog hormona – melatonina, koji proizvodi epifiza. Melatonin usklađuje rad drugih hormona i cirkadijalni ritam organizma (24-satni ritmovi budnosti i spavanja). Štetno djelovanje na oči nije znanstveno dokazano. Često je prisutan zamor i osjećaj težine ili umora u očima.
Odmarajte oči
Za naše oči najopasnija je fluorescentna rasvjeta jer može izazvati upalu rožnice. Prvi simptomi su osjetljivost na svjetlost, crvenilo i nelagoda. Jednako je tako opasno je i UV-zračenje koje oštećuje područje žute pjege – mjesto centralnog vida neophodnog za čitanje i fino raspoznavanje oblika.
Oči treba odmarati i redovito spavati. Barem jednom u sat vremena rada za kompjuterom dobro je pogledati u neki udaljeni objekt, po mogućnosti u zelenilo.
Oftalmologe često pacijenti pitaju ima li umjetna rasvjeta utjecaja na pojavu sive mrene. Doktorica Jasenka Pičman kaže:
– Za razvoj mrene uslijed izlaganja neonskoj ili drugoj umjetnoj rasvjeti nema znanstvenih dokaza.
Mrena je staračka bolest, a najčešće se javlja postupno zamagljenje vida, boje mogu izgledati isprane, blijede. Odbljesak postaje izražen, otežano je gledanje kod jakog svjetla, oslabljen je noćni vid, mogu se pojaviti dvoslike pri monokularnom gledanju, a javlja se i promjena dioptrije pa postojeće naočale odjednom nisu odgovarajuće. Sve su to indikacije za detaljnji oftamološki pregled. Nakon postavljene dijegnoze liječnik će savjetovati operaciju, posebno ako smanjenje vidne oštrine imetaju dnevnu aktivnost.
A što je s mrenom?
– Mrena se rješava samo operativnim putem, a u posljednjih desetak godina najčešće se primjenjuje ultrazvučna operacija mrene metodom fakoemulzifikacije kroz minimalni rez rožnice od 2,2 – 2,8 mm. Tako mali rez, koji se ne šiva, potpuno zarasta za 2-5 dana. Razvoj suvremene tehnologije unaprijedio je operaciju katarakte, smanjujući utrošak energije i štetni utjecaj na oko – ističe dr. sc. Igor Knezović, specijalist oftalmolog iz Poliklinike Knezović, naglašavajući kako je sam zahvat bezbolan i siguran, provodi se u lokalnoj anesteziji kapima i traje desetak minuta. Poboljšanje vida uočljivo je odmah nakon operacije.
- Rana indikacija za operaciju katarakte umanjuje energiju neophodnu za emulzifikaciju, zbog manje tvrdoće nukleusa, pa time olakšava operativni tijek, ubrzava rehabilitaciju i smanjuje broj komplikacija. “Zrelost” katarakte, ranije osnovni parametar prilikom donošenja odluke o operaciji danas ima manji značaj - pojašnjava Mirna Belovari Višnjić, dr.med. iz Poliklinike Knezović, dodajući kako se danas ugrađuju intraokularne leće, fini implantat od mekanog polimera – silikona ili akrila tehnološki dotjeran do savršenstva.
Dr.sc. Igor Knezović i pojašnjava:
- Prilikom operacije mrene iz oka se odstranjuje prirodna zamućena leća i ugrađuje umjetna intraokularna leća ili afakična leća koja omogućuje jasan vid na daljinu. Operativno se može ugraditi umjetna intraokularna leća fakična leća u sluačaju kad se prirodna bistra leća ne odstranjuje. Takvim zahvatom se dioptrija korigira na željenu vrijednost.
Za uspješnu ugradnju intraokularne leće nužno je precizno mjerenje jakosti IOL prije zahvata tzv. biometrija i konzultacija o odabiru najbolje leće ovisno o potrebama i željama pacijenta.U današnje vrijeme su najkvalitetnije tzv.”žute leće” koje sadrže UV filter i filter za plavo svjetlo koji štiti žutu pjegu od degenerativnih promjena i propadanja vida.