Kuglica sladoleda svakog je ljeta sve skuplja. No ako je u njoj i mrvica originalnog začina dobivenog iz posebne vrste orhideje, koju na farmama Madagaskara, Meksika, Tahitija... i ručno oprašuju – i sladoled, a i sve drugo s mirisnom vanilijom uskoro će se cijeniti kao suho zlato. Urodi vanilije diljem svijeta sve su slabiji i nestalniji.
Osim vremenskih nepogoda i klimatskih promjena, proizvodnju tog najskupljeg začina na svijetu, nakon šafrana, ugrožavaju i preuranjena berba zbog lopova te špekulanti, pa je tržište u sve većoj krizi. O tome najbolje govore i podaci HGK da smo lani u Hrvatsku kilogram vanilije u prosjeku uvozili za oko 94,5 eura za kilogram, a u prva tri mjeseca ove godine za 321,2 eura.
U Nizozemskoj berba 20 kg
Najtraženija i najcjenjenija je madagaskarska kraljica, aromatična, kremasta i slatka Bourbon vanilija koje je kilogram 2011. stajao 30-ak eura, a u ovoj se godini cijeni već na 600 eura, s tendencijom daljnjega rasta, piše Der Spiegel. Stoga nije čudno da nizozemski ‘umjetnici’ za povrće i cvijeće vaniliju prvi pokušavaju uzgojiti na Starom kontinentu.
U Bleiswijku u blizini Rotterdama, u izoliranom svijetu od stakla i visoke tehnologije, u kojemu su glavni radnici roboti, ove se godine tako spremaju za berbu 3500 mahuna ili 20 kilograma, procijenjenih na 12 tisuća eura. Strogo kontrolirani uzgoj u gustim redovima zelenih lijana na oko 15 tisuća kvadrata zasad je zanemariv u odnosu na svjetsku potražnju koja s trendovima zdravog življenja i prirodnih sastojaka sve više raste, ali i 20 puta veći nego lani, što obećava.
No teško da će Europa moći zamijeniti tropski pojas, u kojemu Madagaskar kraljuje s 80% ukupne svjetske proizvodnje vanilije, s oko dvije do tri tisuće tona godišnje. Potrebne su i tri do četiri godine da se uspostavi plantaža vanilije, dok proizvođači osvježavajućih pića, pekarskih i slastičarskih proizvoda te u duhanskoj i kozmetičkoj industriji sve više očajavaju.
Vanilija vs. kakaovac
U Hrvatskoj je jedan od najvećih hrvatskih potrošača vanilije Ledo. No kažu da su za ovu godinu osigurali sirovinu te kako najave daljnjeg rasta cijena vanilije neće utjecati na cijene Ledovih sladoleda ove sezone.
– Što se tiče iduće godine, nemamo službene najave naših dobavljača o poskupljenju pa stoga ne možemo davati procjene o kretanju cijena u budućnosti – odgovaraju.
Iz Podravke kažu kako oni u proizvodnji koriste ‘vanilin ex lignin’ koji se dobiva iz kore debla vanilije. Ne koriste ga u velikim količinama, oko 300 kilograma godišnje, a njemu je cijena umjereno rasla, sa 152,50 kuna u 2016. na 157,50 kuna u 2017. godini.
– Budući da smo rezervirali potrebnu količinu kod dugogodišnjeg dobavljača, to nema velik utjecaj na materijal izrade samog proizvoda jer se dodaje u vrlo malim količinama. To je sasvim drugačiji vanillin od burbon vanilije, koja je zapravo mahuna vanilije i koja je vrlo problematična na tržištu, ali je kao takvu ne koristimo – rekli su u Podravci. U hrvatskim slastičarnicama priznaju kako cijene slastica proteklih godina u nas rastu, i ne samo zbog skupe vanilije već i drugih sirovina.
– Od kvalitetnih mahuna vanilije mi uglavnom radimo vanilin šećer za naše slastice – kaže nam prokuristica poznatih Magnolija slastica Rosanda Jelinić. Vaniliju koriste u malim količinama pa im nije velika stavka u izdacima niti imaju problema s opskrbom. I u njihove nadaleko poznate čokoladne slastice ide vanilija. No ona, objašnjava Jelinić, ipak nije krucijalan začin te se ne boje da je neće biti dovoljno. – Puno bismo teže preživjeli bez kakaovca – smije se ona.
Biljka iz obitelji orhideja, na farmama se oprašuje ručno. Svake sezone cvjeta samo jedan dan, na nekoliko sati i ako se ne opraši u tom kratkom razdoblju, neće biti mahune. Proces sušenja vanilije traje od tri do šest mjeseci, a biljka na tržište najčešće dolazi u tri oblika, u cijelim mahunama, prahu i kao ekstrakt.
Pa sto ce mi vanilija, ja volim cokoladu:)