Rijetka je, elegantna i prilično mistična. Plašljiva je i skriva se od ljudi, često mijenja pozicije gnijezda pa je nije lako pratiti. Zato mi crna roda i jest najzanimljivija ptica kod nas. Kolike su šanse da je vidimo u Kopačkom ritu? E, pa velike! – ponosno govori Vlatko Rožac, stručni voditelj u Parku prirode Kopački rit, dok nas, s dalekozorom u rukama, vodi kroz najveću europsku močvaru.
Crne rode vratile su se u rit daleko ranije od bijelih rođaka, još u veljači. Ožujak je doba kada ih se može lako uočiti, jer drveće još nije potpuno prolistalo pa se nisu kamuflirale duboko u krošnjama. Odlaze na jug već u kolovozu, no iza ovih “domaćih”, u Kopački rit u kasnu jesen stižu jata s dalekog sjevera, na odmor i hranu na putu prema Africi.
Najveće jato od 119 roda
– U najvećem jatu koje sam ikad vidio bilo je 119 roda, u listopadu – prisjeća se Vlatko.
Tu rijetku pticu u ritu se, dakle, ne može vidjeti jedino u prosincu i siječnju.
I baš priče poput ove čine taj park prirode jedinstvenim i fascinantnim, i to daleko izvan granica Hrvatske. Pravi je to raj za promatrače ptica, mahom strane turiste, zanesenjake kojima nije teško “potegnuti” s drugoga kraja svijeta kako bi baš tu, svega pet kilometara od gradske vreve Osijeka, satima strpljivo čučali u grmlju ili krstarili čamcem ne bi li ugledali pticu koju prije nikada nisu vidjeli.
– Britanci traže gavrane jer su kod njih gotovo izumrli. Austrijanci su me pitali za crvenoglavog djetlića, pa za malog djetlića, kod njih je to rijetka vrsta, kod nas je česta. Zanimljive su stranim turistima i bjelobrade čigre, koje se gnijezde u ritu u kolonijama od više stotina parova, a u drugom su dijelu Podunavlja rijetke – kaže nam Vlatko.
Više od 300 vrsta ptica zabilježeno je u ritu, što znači da njime leti čak 80 posto svih ptičjih vrsta prisutnih u Hrvatskoj. Mi smo velegrad za ptice, govore u ritu.
Promatrači ptica rado su viđeni gosti – uživaju u prirodi, a time joj nikako ne štete. Sve je to raširenija publika, samo u Njemačkoj broje ih na milijune...
– Odlaze na teren već u zoru, u 5 ili 6 sati, pojedinačno ili u manjim grupama. Dobro su pripremljeni i opremljeni, nerijetko provode i po nekoliko dana u parku. Potpuno se razlikuju od našeg uobičajenog posjetitelja, ali to ne znači da ovaj drugi neće vidjeti veći broj ptica. U izletima čamcem znali smo ih ugledati toliko da smo mislili kako smo na drugom planetu – nadovezuje se kolegica mu Ružica Marušić, rukovoditeljica Odsjeka za promociju i provedbu projekata u PP Kopački rit.
Takvi su turisti često “naoružani” i vrijednom fotoopremom, ali još češće – samo s knjižicom u rukama. Nije im prioritet uhvatiti pticu objektivom, nego je vidjeti i to upisati.
Pticu je moguće posvojiti
A kada su migracije ptica, zaista se mogu nadati pravome zgoditku.
– Uočili smo jedne zime bijelu strnadicu u preletu, koja je u Hrvatskoj ranije viđena samo jednom ili dvaput u povijesti! Bila je u zimskome ruhu pa su, na prvu, mislili da je vrabac – prisjeća se Vlatko.
Cijena je promatranja ptica 150 kuna po satu po osobi, a društvo će im praviti obučen vodič koji poznaje teren.
Zapadne li posjetiteljima koja ptica za oko ili priraste srcu, mogu je i – posvojiti.
– Posvojitelj dobije certifikat na kojem može svima pokazati njezino ime i broj. Ako netko u drugom dijelu svijeta uoči njihovu pticu, poslat će nam dopis, a mi ćemo ga obavijestiti poštom ili e-mailom – pojašnjava Ružica.
Kreativnosti u imenima posvojnih ptica ne nedostaje pa su Rajko, Bubika, Muki, Đo, Gita Hlapić, Bakasura i Milojko, tako, sive čaplje, dok su Luda Baba, Joža i Pipi čaplje dangube.
Na popisu posvojenih 99 je imena, a taj popis raste jer ljudi vole, kažu nam, takav vid povezivanja s prirodom. Cijene posvajanja sežu od 100 do 10.000 kuna. Rekorder je, razumljivo, crna roda, dok su najjeftinije sive čaplje. Iznose diktira, naime, brojnost ptica. Cifra za bijelu rodu je 1000 kuna. Usvajanje orla štekavca, zaštitnog znaka rita, stoji 5000 kuna, a upravo je to bio san učenika Osnovne škole Dragutina Tadijanovića iz Slavonskog Broda. Kako bi nabavili novac za posvajanje štekavca, skupljali su plastične boce.
– Puni entuzijazma, skupili su veliki broj boca, povezali tako brigu za okoliš i ljubav prema prirodi te dobili svog orla Rikija – ističe naša sugovornica.
Najmanje 20.000 jedinki ptica u svakome trenutku mora biti u Kopačkom ritu, kako bi se zadovoljio jedan od ramsarskih kriterija (Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama iz 1971. godine). U zimskome prebrojavanju, u siječnju, izbrojili su 33.930 jedinki močvarica, ukupno 25 vrsta. Građani mogu pridonijeti i sadnji drvoreda autohtonih divljih vrsta voćaka uz prometnicu Podunavlje – Kozjak, uz prilog od 70 kuna.