Ulaskom u EU otvara vam se golemo, fantastično tržište, imat ćete veliku korist iako ćete vidjeti da nije sve perfektno. Obrazlaže to ugledni gradišćanski vinar Axel Stiegelmar koji u Golsu sa suprugom Hertom vodi nadaleko poznatu vinariju Juris. Za novi, sjajno uređen podrum dobio je po 10 posto sredstava od EU, austrijske vlade i od pokrajinskih vlasti Burgenlanda. Bitno je imati dobar program, kaže zadovoljno, jer osim u EU vino izvozi i u Brazil, Kinu, Maleziju...Upozorava i na nešto što se ne vidi u prvi mah – nekada smo bili „slijepo crijevo“, a u EU su potom uređene autoceste za Bratislavu, Budimpeštu, sada nam dolaze gosti i iz Ukrajine. Živimo posve drukčije nego prijašnje generacije...
Nije ga briga za EU
Još nešto poučno za naše vinske regije: u Golsu s 4000 stanovnika i 2000 ha čak je 100 vinarija, 200 obitelji bavi se vinom! Imaju zato i Kuću vinske kulture, otvorenu svakoga dana, u kojoj se sva njihova vina mogu kušati. (Kao i u Zelini, Jastrebarskom, Kutjevu, zar ne?) Vina Juris u austrijskom su vrhu, Axel tumači kako je njegova vinarska filozofija raditi uravnotežena vina, s osobnošću, s potpisom, što prirodnije – ali s mišlju da vino mora i prodati, otplaćivati kredite.
Hrvatskim vinarima zanimljiv će biti i primjer njegova sumještanina Michael Allachera, koji proizvodi već nekoliko godina najbolji austrijski zweigelt, s naj-položaja Salzberg, i koji sva svoja vina – a bogata je paleta odličnih bijelih i crnih – proda u Austriji i kaže da ga nije briga za EU! U slikovitom povijesnom Rustu, središtu crnih vina Burgenlanda, Europskom unijom oduševljen je pak Harald Tremmer. Za sadnju vinograda i novu podrumsku tehnologiju dobili su po trećinu sredstava od EU i Austrije, nešto su morali i sami namaknuti. EU posebno pomaže graničnim, slabije razvijenim područjima kakvo je i njihovo, mogu saditi vinograde i na novim položajima, sjeći šumu, dok drugdje to nije tako. Dobrodošao je bio i ulazak Mađarske i Slovačke u europsko društvo jer su dobili nove kupce, a EU danas jako potiče izvoz na nova tržišta.
Mnogi vinari su se okoristili EU, kaže Paul Schandl, vlasnik vinarije u samom srcu Rusta (koji je 1681. dobio status slobodnog grada), a otad datira i njegova obitelj tamo. Tko je imao projekte, za opremu, čak i za traktore, a neki i za posve novu investiciju, dobili su od 60 do 100 posto sredstava, neki i bespovratno, no mnogima je nastao problem kad je trebalo vraćati kredite. Neki su i bankrotirali. On nije htio uzeti ništa, osim 45 posto novca za jednu prešu; rekli su mi da sam glup, priča Schandl, ali ja sam se želio sam razvijati.
Bez "kemijanja"
U nedalekom Ogauu posve drukčija, originalna priča. Kad se s ulice uđe u vinariju Gut Oggau, po dvorištu se slobodno šeću kokoši! Slika je to životne i vinske filozofije „otkačene“ mlade obitelji Tscheppe, Stephanie i Eduarda. (Njezini roditelji Eselboeck imaju vikendicu u Istri, dobro poznaju naše vinare!). Vinom se bave tek od 2007. godine, sa 14 ha, i to na što prirodniji, biodinamički način, pa su i članovi takve, ekološke udruge Demeter. Važan je rad u vinogradu, poslije je lakše napraviti vino kakvo želim, podsjeća Eduard; radim bez ikakvog „kemijanja“, dodataka, najprirodnije, stavim tek malo sumpora prije punjenja u boce. Za dobro vino glavno je tlo, ne sorte, a od njih prednost daje domorodnim austrijskim. Odlični su uvjeti u Burgenlandu, Neusidlersko ih jezero grije, i Panonska nizina, a svježina stiže s Alpa. I mada bi mnogi očekivali ne baš najbolje domete od takvog tipa vina, sjajna su, nezaboravan doživljaj; prodaju svu proizvodnju, i to u posebnim vinotekama, ne supermarketima. EU nam je važna, olakšava prodaju i dobru cijenu koja se ne mijenja. Za uređenje podruma dobio je 20 posto nepovratnog novca. – Iako je često EU političarima izgovor za loše, teške odluke, dodaje.
Stručan obilazak gradišćanskih vinara, kojeg je organizirala agencija Austrian Wine Marketing, i koji će biti zanimljiv ne samo našim vinarima uoči predstojećeg ulaska u EU, zaključimo posjetom podrumu stare ugledne obitelji u središtu Rusta, Feiler-Artinger. Mladi Kurt Feiler koji je nedavno preuzeo imanje također se drži prirodne proizvodnje vina, 20 posto količina prodaje doma, 25 u EU ali izvozi i u SAD, Njemačku, Britaniju, Finsku. Lakše je sada prodavati zbog eura, ali treba i više papira i – kontrole! Na kraju priče spomenimo i Heidi Schroeck koja je s još 10 kolegica osnovala udrugu Žene i njihovo vino.