Pitanje: Pripremam se za odlazak na zimovanje i sezonu skijanja. Imam poprilično skijaškog iskustva, ali i nekoliko ozbiljnijih ozljeda. Kako više nisam u najboljoj formi i ma koliko vješta bila, uvijek strepim od ozljeda. Što mogu učiniti kako bih spriječila ozljede na snijegu?
Marijana B., 63 godine, iz Rijeke
Odgovor: Najveće opasnosti od ozljeda prijete rekreativnim sezonskim sportašima jer se oni u pravilu ne bave sportskim aktivnostima tijekom cijele godine. Osim nedovoljne fizičke spremnosti, vjerojatnost ozljeda povećava loša tehnika skijanja i nekvalitetna skijaška oprema. Zato je najbolji mogući savjet: pripremite se dobro unaprijed za skijanje. Fizički dobro pripremljeno tijelo bit će fleksibilnije, pa je i manji rizik od ozljeda.
Kombinacija različitih treninga koja uključuje treninge snage, fleksibilnosti i pliometrijski treninzi optimalna su priprema. Ako ne vježbate redovito, preporučuje se početi s vježbanjem nekoliko tjedana prije odlaska na skijanje te minimalno tri puta tjedno. Pola sata dnevno svakako treba posvetiti jačanju mišića. Ako već dođe do ozljede, najčešće su to ozljede koljena, zbog kojih nam pacijenti i dolaze u Etelu. To su uganuća i istegnuća te ozljede meniskusa i ligamenata. Prve su jednostavnije ozljede i dovoljno ih je liječiti fizikalnim metodama, dok je za teže ozljede najčešće potreban operativni zahvat.
Međutim, ni ozljede gornjih ekstremiteta, pogotovo ramena i palca prilikom pada, nisu rijetkost. Pacijenti često odlaze sa skijanja s iščašenim ili djelomično iščašenim ramenom, slomljenom ključnom ili nadlaktičnom kosti. Do ozljeda palca najčešće dolazi u trenutku pada, kada skijaš drži štap u zatvorenoj šaci, pri čemu obično pucaju ligamenti.
Ako je ozljeda toliko ozbiljna da zahtijeva operativni zahvat, valja računati i na podulji oporavak. Bez obzira na to što pacijenti nakon operacije žele što prije ‘stati na noge’ i vratiti se uobičajenim aktivnostima u kratkom roku, rehabilitacija je važna.