Četiri do pet osoba tijekom svog života ima bar jedan napad križobolje. U razvijenim zemljama, nakon prolazne infekcije gornjih dišnih putova, najčešći je uzrok privremene onesposobljenosti za posao. K tome može biti vrlo stresna često je teško definirati bol i znati što će pomoći, a što ne.
Služeći se novim spoznajama kliničkih i epidemioloških istraživanja, mijenja se pristup liječenju križobolje mirovanjem u krevetu. Sada se ističe važnost vježbanja i aktivne rehabilitacije, jer se spoznalo da nema koristi od ležanja u postelji duže od tri dana (s mogućom iznimkom jakih bolova koji se šire u nogu). Ustanovljeno je da mirovanje može bolesnika fizički oslabiti i baciti u depresiju, a križobolju može samo pogoršati. Najbolji je savjet da ne ležite u postelji, čak ako imate i bolove.
Mnogo je vrsta križobolje, različitih uzroka. Neke osobe mogu osjetiti stalnu, tupu bol u križima, a drugi mogu osjetiti vrlo jak napad boli koji npr. traje nekoliko dana. Neki prejako istegnu križa dok podižu težak teret. Ponekad se i ne zna uzrok.
Bol može trajati nekoliko sati, javljati se u intervalima ili biti stalna. Može biti ograničena na jedno područje u križima, ili proširena, a ako se širi, najčešće je niz nogu. Općenito, može biti akutna i kronična objašnjava doc. dr. sc. Simeon Grazio, reumatolog i predstojnik Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju iz Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice".
Bol se obično javlja iznenada i smiruje se nakon nekoliko dana ili tjedana. Ako se križobolja javi nakon manje ozljede, tada je vjerojatno riječ samo o istezanju mišića.
Križobolja može biti i reakcija na stres. Kad smo u stresu, povisi se tonus mišića, a osobito u području zatiljka i ramenog obruča. Uz to i raspoloženje utječe na leđa. Npr., kad smo tužni, ramena su nam povinuta, a glava visi i ne brinemo se kako se saginjemo i podižemo teret. Kad smo dobre volje, leđa nas rijetko bole. Vrijeme za odmor i relaksaciju može spriječiti križobolju završio je dr. Grazio.
Načini liječenja
1. Analgetici-antireumatici, a to su u prvom redu lijekovi protiv bolova te oni s protuupalnim učinkom nesteroidni antireumatici. Ako je izražena napetost mišića, ponekad se propisuju i mišićni relaksansi, a ponekad i niske doze antidepresiva.
2. Masaža za opuštanje.
3. Hidroterapija topla voda pomaže oštećenu tkivu.
4. Trakcija uključuje vučenje pojedinih dijelova tijela, što ih lagano udaljuje i time smanjuje pritisak na živce.
5. Fizikalna terapija uključuje brojne vrste elektroterapije, ultrazvuk, elektromagnetoterapiju, laser..., radi smanjenja boli i poboljšanja prokrvljenosti.
6. Ortoze bolje je izbjeći uporabu pomagala što imaju potporno-stabilizacijsku ulogu za kralješnicu. No primjena lagane bandaže kraće vrijeme smanjuje bolove.
7. Operacija se provodi samo u nekim slučajevima (u oko 1 % svih osoba koje imaju križobolju).
Tko je najugroženiji?
Osobe čije zanimanje zahtijeva podizanje teških tereta (radnici i medicinske sestre), i oni čiji posao uključuje sagibanje i okretanje podložniji su križobolji. Iako osobe kao vozači ili službenici također češće imaju bolove u leđima, oni su posljedica prisilna (sjedećeg) položaja.
Križobolja se obično javlja između 30. i 50. godine, a relativno je rijetka u osoba ispod 18 i iznad 60 godina. Loše držanje velik je krivac, a istraživanja pokazuju da nedostatak gimnastike povećava rizik. Opasni su neki sportovi u prvom redu golf i kuglanje.