Promo

Vodeni svijet središnje Hrvatske

Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
Foto: Bojan Haron
HTZ
VL
Autor
PR Članak
10.09.2015.
u 09:30
Destinacija: Zeleno-plava oaza
Pogledaj originalni članak

U velikom gnijezdu na vrhu visoke drvene grede u selu Čigoč stoji usamljena roda. Sve druge prije nekog su vremena krenule na daleki put prema toplijem jugu. Nakon što skupi dovoljno snage krenut će i ona. Kada se vine u zrak pogled će joj prvo pasti na veliko prostranstvo rodnog joj doma: močvarno Lonjsko polje i zelene livade, šume i brežuljke Moslavine, Posavine, Pounja, Pokuplja, Turopolja, Banovine i Korduna.

Zeleno prostranstvo močvarnih livada

Obilazak ovog raznolikog i predivnog prostranstva započeli smo u Europskom selu roda. Osim po svojim nomadskim stanovnicima, Čigoč je poznat i po tradicijskoj gradnji svojih drvenih kuća. Ovdje možete doživjeti i prvi dodir s močvarnim područjem Parka prirode Lonjsko polje. Nakon upoznavanja s osnovnim informacijama i kartom odlučujemo proveslati kanuom u jednom od obližnjih slijepih rukavaca rijeke Save. Lopoči, trstika i šaš dom su brojnim vrstama ptica i riba koje tiho klizanje kanua nimalo ne plaši.

Nešto dalje u zaseoku Mužilovčica prelazimo nasip i šetamo zelenim morem plodne močvarne livade. Sada po njoj trče velika stada poznatih posavskih konja, spokojno odmaraju krda autohtonih turopoljskih svinja. Ovo ogromno područje u trenu poplavi kada narastu vode Save i Lonje i postaje veliko jezero u čijim pličinama i šumarcima utočište nalaze brojne divlje životinje. U ovom kraju ispresijecanom rječicama još možete pronaći skele kojima možete skratiti put. Jednom takvom prelazimo Savu i vozimo se prema Hrvatskoj Kostajnici.

Tim ponosnim gradićem na rijeci Uni dominira impresivna utvrda Staroga grada. Kostajnica je dobila ime po šumama kestena, po čijim je ukusnim plodovima nadaleko poznata, kao i po obilnim izvorima pitke vode koja izbija u podnožju brda Djed. Svoje putovanje zeleno-plavom oazom kontinentalne Hrvatske završavamo u Sisku laganom šetnjom od Staroga grada do ugodne vreve tog živahnog gradića na Kupi.

PET STVARI KOJE NE SMIJETE PROPUSTITI

  1. Šetnju uz Kupu od središta Siska do Staroga grada, tvrđave iz 16. stoljeća
  2. Jedinstvenu biciklističku pustolovinu razgranatom mrežom biciklističkih staza koje povezuju raznolike krajolike riječnih slivova Kupe, Save, Lonje, Une i Gline
  3. Posjet Parku prirode Lonjsko polje u kojem posebnu pažnju zaslužuju njegov životinjski svijet, Europsko selo roda Čigoč i selo graditeljske baštine Krapje.
  4. Posjet Hrvatskoj Kostajnici njenoj slavnoj tvrđavi, znamenitim vrelima pitke vode i – kostajničkim kestenima.
  5. Obilazak ruševnih slavnih gradova Zrina, Gvozdanskoga, Garić-grada i Prekovršca

JESTE LI ZNALI

  • Da se pod sisačkim Starim gradom 1593. godine odigrala presudna bitka za obranu hrvatskog kraljevstva od Turaka?
  • Da je Sisak kroz svoju povijest promijenio više službenih imena, no - nakon ilirsko-keltske Segestice - sva su kasnija imena utemeljena na rimskom imenu Siscia. Tako će se u ranom srednjem vijeku grad zvati Siscium, a potom se pojavljuju razne varijante koje upućuju na kajkavski oblik imena grada: Sissek, Sziszek, Sciteck, Zysek, Sziscium, Scytzyc, Zitech, Scyteck. Na koncu se pojavljuje ime Sziszak i konačno Sisak.
  • Da su „Kostajničke pletenice“ sušene buče koje se jedu na Badnjak kao salata i obvezne su na blagdanskom stolu svake kostajničke obitelji?
  • Da turopoljska svinja zimi danima može bit bez hrane jer uspije nakupiti čak desetak centimetara debeo sloj masti? Iako teške i nezgrapne, turopoljske su svinje vrlo vješte, znaju plivati i roniti te se hrane ribom i velikim riječnim školjkama bezupkama.

Piše: Daniel Lacko, HTZ

Pogledajte na vecernji.hr