Voda. Obična tekućina najbolje ispire usnu šupljinu smanjujući razinu kiselina koje nastaju razgradnjom ostataka ugljikohidrata u ustima. Voda ujedno potiče oslobađanje sline koja neutralizira kiselinu koja pak uništava zube.
Cimet. Eterično ulje iz cimeta ubija bakterije koje raspadanjem proizvode razne mirise.
Punozrnati kruh. Dijeta s malo ugljikohidrata može dovesti do zadaha. Kad vam se tijelo prebaci na topljenje masnoća dolazi do procesa koji stvara spojeve nazvane ketoni. Oni se otpuštaju putem znoja, urina, ali i daha. Dakle, umjerena količina ugljikohidrata može poboljšati dah, kažu stručnjaci, a najbolje bi bilo jesti složene ugljikohidrate.
Celer. Zbog mnoštva vlakana koje skriva u sebi, celer je kao i četkica za zube - skida naslage na zubima i pritom ih čisti. Usto, smanjuje razinu kiseline u ustima poslije jela i potiče lučenje sline.
Jogurt. Snižava sumporvodik u ustima što je otpadni produkt iz anaerobnih baklterija. Najbolje bi bilo uzimati niskmasni jogurt bez dodataka, sa nekom aktivnom kulturom.
Luk. Ima izrazito antibakterijsko djelovanje zbog eteričnih ulja koja sadrži. Konzumirate li ga svježeg smanjujete vjetojatnost nastanka karijesa.
Zeleni čaj. Flourid iz čaja jača čvrstoću zubiju i štiti zubno meso od upala, dok katehin sprečava zadržavanje bakterija na zubima i onemogućavam im da razviju plak.
Menta. Najpoznaitji je osvježivač daha zbog flavonoida rutina, luteolina, hesperidina i eriocitrina koji imaju antivirusna i antiupalna svojstva.
Kivi, grejp, naranča. Manjak vitamina C u organizmu može uzrokovati nastanak gingivitisa i gubitak zubiju pa je stoga je unos vitamina C vrlo važan. C vitamin podstiče proizvodnju kolagena koji desni održava zdravima. Najbolje je konzumirati ga iz voća poput kivija, limuna ili grejpa. Hrana bogata C vitaminom usto može zaustaviti i neutrallizirati mirise iz hrane koja se percipira kao \"smrdljiva\", poput luka i češnjaka.