Pametni gradovi niču diljem Europe, a građani Amsterdama, Stockholma i Barcelone već su navikli na rješenja kojima se, osim jednostavnijeg upravljanja infrastrukturom, može i znatno uštedjeti na energetskoj potrošnji. Prva je asocijacija na pametni grad umreženost prometne infrastrukture, međutim u svijetu se danas ide nekoliko koraka dalje pa se ICT rješenja implementiraju i na administraciju koja postaje brža i učinkovitija, škole, knjižnice, javni prijevoz, mrežu bolnica, električne mreže i sustav prikupljanja otpada.
Sva tehnologija usmjerena je na postizanje dva cilja: jeftinije komunalije s nižim režijama te lagodniji život za građane. “Najpametniji gradovi” danas pristupaju ovoj tematici s različitih strana osiguravajući i potičući suradnju na razini grad – privatni investitori – poslovni subjekti – građani, objašnjava nam Ivan Paić iz Schneider Electrica dodajući da takvi gradovi već dulje vrijeme imaju formirane timove koji se brinu o smart grid strategiji i implementaciji naprednih rješenja u svakodnevne aktivnosti svojih građana.
Kod takvih gradova, dulje vrijeme je u funkciji napredna smart grid infrastruktura, kao i sustavi temeljeni na cloud rješenjima koja znatno olakšavaju život u gradu. Kopenhagen je tako 2014. godine proglašen najpametnijim gradom u Europi jer je uspio smanjiti emisiju CO2 na samo 2 tone po stanovniku godišnje, a cilj je do 2030. godine postati CO2 neutralan grad.
Drugi je primjer iz naše okolice, Beč koji je formiranjem javno-privatne organizacije za razvoj smart city strategije i rješenja te stimulacijom obnovljivih izvora energije postavio cilj da do 2030. godine 60 posto ukupne proizvodnje električne energije za potrebe grada bude iz solarnih elektrana.
Zanimljiv primjer, navodi Paić, dolazi iz SAD-a gdje je za potrebe lokalne distribucije električne energije Sjeverne Karoline razvijen računalni sustav upravljanja distributivnom mrežom koji je maksimalno opterećenje spustio za više od 300 MW (što odgovara polovici instalirane snage nuklearne elektrane Krško) i time zamijenio već planiranu gradnju elektrane na fosilna goriva.
Milijuni dolara za Hrvatsku
Takav sustav zaista možemo nazvati prvom virtualnom zelenom elektranom na svijetu. Hrvatska je suzdržana u razvoju pametnih gradova, ali prilika se otvara novim natječajem iz područja fondova EU koji je za gradove s više od 50 tisuća stanovnika, od Zagreba do Pule, osigurao 350 milijuna eura nepovratnih sredstava. Iako su sredstva iz države spuštena na lokalnu razinu pa je tako Zagrebu na raspolaganju 90 milijuna eura, Splitu oko 70 milijuna eura, a Puli pak oko 30 milijuna eura za razne projekte, od kulturne baštine do poticaja privatnom sektoru, dio novca mogao bi se usmjeriti na ICT tehnologije.
– Svaki grad ima jednake šanse da adekvatnim naprednim rješenjima, relativno jednostavno i bez prevelikih energetskih resursa postane pametnim. Pravo je vrijeme da se i naša lokalna zajednica na čelu s gradskom upravom informira o mogućnostima koje pametni gradovi pružaju prvenstveno u povećanju kvalitete života svojih građana kroz opskrbu električnom energijom bez prekida, podizanjem kvalitete pitke vode, pouzdanijom opskrbom plina, bržim i učinkovitijim javnim gradskim prijevozom te efikasnijim uslugama u zdravstvu i gradskoj upravi.
Osim toga, pametni gradovi privlače kompanije, ali i mlade talente koji dodatno potiču stvaranje i primjenu inovacija u njima – poručuje Paić. U Zagrebu živi četvrtina ukupnog stanovništva Hrvatske, čime se slijedi svjetski trend po kojem će do 2050. čak 70 posto stanovništva živjeti u gradovima. Prvi korak prema pametnom Zagrebu bila bi smart grid infrastruktura kojom se putem naprednih računalnih sustava mjeri trenutačna učinkovitost sustava za distribuciju osnovnih energenata – električne energije, vode, plina, topline. Nakon evaluacije dobivenih podataka lakše je osmisliti rješenja kojima bi se povećala učinkovitost i smanjili troškovi, a time i režije za same građane.
Treći korak, kaže Paić, jest podići nivo suradnje gradskih službi i privatnih investitora kako bi se analize napravljene naprednim smart grid sustavima odobrenim od EU, iskoristile u otvaranju mogućnosti povlačenja dodatnih sredstava iz kohezijskih i drugih fondova EU upravo za revitalizaciju kompletne gradske infrastrukture i implementaciju inovacija koje donose nove uštede. Veličina grada nema nikakav utjecaj na odluku hoće li neki grad postati pametan ili neće. Gradovi na moru poput Splita, Zadra ili Pule mogu svoje investicije usmjeriti na obnovljive izvore energije ili pak sigurnu opskrbu električnom energijom turističkih kruzera koji pristaju u gradskoj luci ne gaseći svoje dizelske generatore i motore.
Zelena strategija
Time, osim izrazito pozitivnog utjecaja na rast prihoda od turizma, imaju i negativan utjecaj na okoliš budući da postaju izvor onečišćenja strogog centra grada, objašnjava nam stručnjak iz Schneider Electrica.
Amsterdam je pametna rješenja počeo primjenjivati još 2009. a do danas je u gradu provedeno 79 projekata na kojima su sudjelovali i lokalne vlasti, centralna vlada i privatni poduzetnici. Jedan od projekata po kojima je poznat jest aplikacija Mobypark koja omogućava vlasnicima parkirališnih mjesta da ih iznajme dok ih sami ne koriste. U većinu kućanstava uvedena je pametna tehnologija kojom se znatno smanjila potrošnja energije, gradske vlasti koriste pametnu javnu rasvjetu koju mogu modulirati prema potrebi te pametnu svjetlosnu prometnu regulaciju koja u stvarnom vremenu omogućuje kontrolu prometa.
Barcelona je pak donijela strategiju CityOS. U parkovima su postavljeni posebni senzori koji javljaju kada biljke ostaju bez dovoljno vode pa službe za održavanje okoliša mogu bolje planirati izlaske na teren, mreža javnih autobusa prilagođena je analizama koje su pokazale kada je najveća potreba za javnim prijevozom, a semafori pokazuju zeleno svjetlo na rutama na kojima se stvaraju najveće gužve ili pak kada se ruti približava vozilo hitne pomoći. Stockholm je još 1994. počeo graditi pametnu mrežu te ju je nadogradio optikom kako bi imao podlogu za razvoj ICT rješenja. Donijeli su posebnu strategiju koju su nazvali Zelena IT strategija u kojoj je kao glavni cilj postavljeno smanjenje potrošnje energije u zgradarstvu poput nižih troškova za grijanje, rješenja koje omogućuju da se smanji vrijeme koje se provede u prometu, a upravu su informatizirali kako bi se dokumenti mogli izdavati brže i lakše s jedne strane te kako bi se drastično srezala potrošnja papira s druge strane. Američki grad Santa Cruz pametnom se tehnologijom služi kako bi pojačao učinkovitost policije pa se tako analizirajući podatke o zločinima i jačanjem snaga na najkritičnijim dijelovima grada zapravo smanjuje broj potrebnih policajaca.
Primjeri pokazuju da su pametni gradovi odavno nadrasli energetsku učinkovitost, ali ne treba zanemariti predviđanja da će se u idućih 40 godina potreba za energijom udvostručiti u odnosu na današnje potrebe, a emisija CO2 u isto se vrijeme mora smanjiti na pola kako bi se omogućio održivi razvoj budućih naraštaja. To nameće potrebu da se energija troši četiri puta učinkovitije. Nijedan smart grid sustav ne može postići takve rezultate u kratkom roku, ali pridonose trajnoj uštedi svih energenata pa bih ih trebalo početi primjenjivati čim prije, što mnogi gradovi u svijetu i čine. Ako se smart grid rješenjima velikih potrošača pridruže i kućanstva koja bi trajno optimizirala potrošnju energenata, početnih 30 posto ušteda električne energije, 15 posto smanjenja gubitaka pitke vode ili 20 posto skraćivanja vremena provedenih u javnom gradskom prijevozu koje smart grid rješenja donose u vrlo kratkom roku nakon implementacije, u duljem roku ni potrebnih četiri puta više energetske efikasnosti nije nedostižno.•
>> Bandić: Po mobilnosti, uređenju i čistoći Zagreb je u europskom vrhu