Svi mogući "podražaji" koji aktiviraju osjećaj ugode i zadovoljstva mogu se u jednom trenutku preokrenuti u ovisnost...
Vlastiti osjećaj zadovoljstva čini ljude više empatičnima, uspješnijima na poslu, fizičke aktivnijima te nas tjera na slične druge konstruktivne radnje. Prilikom zadovoljavanja neke "potrebe" mozak ispušta dopamin i pritom nije bitno štete li nam one ili koriste. Dopamin je neurotransmiter koji se aktivira u trenutku kad doživljavamo neko ugodno iskustvo.
I dok hrana bogata ugljikohidratima, seks, marihuana, alkohl ili kockanje mogu nam u tolikoj mjeri podići raspoloženje i dobar osjećaj da zaboravimo da svi ti poroci mogu ostaviti loše posljedice nanaše psihofizičko zdravlje.
Kad se zadovoljstvo okrene na drugu stranu...
David J. Linden, neuroznanstvenik sa sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu i autor knjige The Compass of Pleasure (Kompas zadovoljstva) govori da postoji neuronska veza između poroka i zadovoljstva. Porok se može definirati i kao konstantna potraga za zadovoljstvom, pa ako znamo da ne možemo bez hrane i ona se može pretvoriti u porok, baš kao i ljubav. Znamo da si i cigarete i alkohol štetni za nas, pa svejedno ih konzumiramo jer si stalno pokušavamo ugoditi...
Svi moi "podražaji" koji aktiviraju osjećaj ugode i zadovoljstva mogu se u jednom trenutku preokrenuti u ovisnost. No u kojoj će to mjeri biti ovisit će prvenstveno o genetskoj strukturi pojedinca, životnog iskustva, utjecaja sredine i stresa...
- Kada bismo upitali kockara, narkomana, bulimičara ili ovisnika o seksu da opišu zadovoljstvo koje osjećaju dok se prepuštaju poroku, ne bismo mogli odrediti o čemu je svatko od njih ovisan - objašnjava Linden. Efekti svakog poroka su vrlo slični, a ti je i činjenica da su poroci u stanju zauvijek promijeniti način funkcioniranja zadovoljstva.
Navika...
Vraćajući se uvijek istom izvoru ugode koji prepoznajemo kao izvor zadovoljstva - polako se razvija ovisnost.
- Mehanizam funkcionira i u životinjskom svijetu, pa u Etiopiji neke životinje jedu zrnca kave znaju da kofein izaziva osjećaj zadovoljstva. Druge vrste vole fermentirano voće iz koga izvlače alkohol ili kanabis, dok u Sibiru jeleni tragaju za halucinogenim gljivama jer ih uzbuđuju – objašnjava Linden.
Vlastiti osjećaj zadovoljstva čini ljude više empatičnima, uspješnijima na poslu, fizički aktivnijima te nas tjera na slične druge konstruktivne radnje. Prilikom zadovoljavanja neke "potrebe" mozak ispušta dopamin i pritom nije bitno štete li nam one ili koriste. Dopamin je neurotransmiter koji se aktivira u trenutku kad doživljavamo neko ugodno iskustvo. I dok konzumiranje hrane bogate ugljikohidratima, seks, marihuana, alkohol ili kockanje nam mogu u tolikoj mjeri podići raspoloženje i dobar osjećaj , lako možemo zaboraviti da svi ti poroci mogu ostaviti loše posljedice na naše psihofizičko zdravlje.
Kad se zadovoljstvo okrene na drugu stranu...
Svi mogući "podražaji" koji aktiviraju osjećaj ugode i zadovoljstva mogu se u jednom trenutku preokrenuti u ovisnost. No u kojoj će to mjeri biti ovisit će prvenstveno o genetskoj strukturi pojedinca, životnog iskustva, utjecaja sredine i stresa...
David J. Linden, neuroznanstvenik sa sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu i autor knjige The Compass of Pleasure (Kompas zadovoljstva) govori da postoji neuronska veza između poroka i zadovoljstva. Porok se može definirati i kao konstantna potraga za zadovoljstvom, pa ako znamo da ne možemo bez hrane, a pritom nam pričinja zadovoljstvo, i ona se može pretvoriti u porok, baš kao i ljubav. Znamo da su i cigarete i alkohol štetni za nas, pa ih svejedno konzumiramo jer si stalno pokušavamo ugoditi...
- Kada bismo upitali kockara, narkomana, bulimičara ili ovisnika o seksu da opišu zadovoljstvo koje osjećaju dok se prepuštaju poroku, ne bismo mogli odrediti o čemu je svatko od njih ovisan - objašnjava Linden. Efekti svakog poroka su vrlo slični, a tu je i činjenica da su poroci u stanju zauvijek promijeniti način funkcioniranja zadovoljstva.
Samo stara navika...
Vraćajući se uvijek istom izvoru ugode koji prepoznajemo kao izvor zadovoljstva - polako se razvija ovisnost.
- Mehanizam funkcionira i u životinjskom svijetu, pa u Etiopiji neke životinje jedu zrnca kave znaju da kofein izaziva osjećaj zadovoljstva. Druge vrste vole fermentirano voće iz koga izvlače alkohol ili kanabis, dok u Sibiru jeleni tragaju za halucinogenim gljivama jer ih uzbuđuju - objašnjava Linden.
Stvar karaktera, ništa više. Prava potvrda da tvoji roditelji nisu pogriješili u odgoju je kada ljudsku mizeriju koja te ponudi cigaretom, alkoholom ili drogom stjeraš u tri p.m. Malo nas je takvih, na žalost. Zato će ljudi još desetljećima masovno umirati od raka pluća. Jer su "pametni".