zanimljivo

Znanstvenik koji je proučavao milijune iskustava bliske smrti tvrdi: 'Ovo je dokaz da postoji zagrobni život'

Foto: shutterstock/@listentotimesradio
Znanstvenik koji je proučavao milijune iskustava bliske smrti tvrdi: 'Ovo je dokaz da postoji zagrobni život'
06.11.2024.
u 11:30
Parnia je kroz trideset godina istraživanja na tisućama ljudi istražio granicu između života i smrti.
Pogledaj originalni članak

Ugledni američki znanstvenik tvrdi da je pronašao dokaze o životu nakon smrti kroz istraživanja na milijunima pacijenata koji su doživjeli iskustva bliska smrti. Dr. Sam Parnia, izvanredni profesor medicine na Medicinskom centru Langone Sveučilišta u New Yorku, otkrio je da pacijenti koji su vraćeni u život nakon zastoja srca često opisuju prisjećanja na svaki trenutak svog života. Ono što je fascinantno, ističe Parnia, jest da se sjećanja ne pojavljuju samo iz njihove perspektive, već i kroz oči drugih, piše Daily Mail

Ova iskustva, koja su već desetljećima tema zanimanja, događaju se kada su ljudi klinički ‘mrtvi’ i šanse za oporavak su im minimalne. Parnia je kroz trideset godina istraživanja na tisućama ljudi istražio granicu između života i smrti te izjavio za Times Radio: ‘Milijuni ljudi širom svijeta prošli su kroz ovu fazu smrti i ponovno su oživljeni’. 

@listentotimesradio #afterlife #lifeafterdeath #neardeathexperience #istherelofeafterdeath #whathappensafterdeath #lifestyle #fyp #foryou #foryoupage ♬ original sound - Times Radio 📻

Dok su izvana bez svijesti, Parnia tvrdi da ti ljudi unutra proživljavaju intenzivna iskustva. Oni često prepričavaju prizore kao da sve promatraju izvan svog tijela i imaju osjećaj ‘360 stupnjeva svijesti’, čak i dok ih medicinsko osoblje pokušava oživjeti. Dodaje kako pacijenti često ponovno proživljavaju svaki aspekt svog života, uključujući osjećaje koje su izazvali kod drugih – bili oni bolni ili sretni.

Ovi fenomeni su donekle podržani znanstvenim istraživanjima, jer se zna da mozak zadržava kratkotrajnu aktivnost i nakon zastoja srca, dok u nekim slučajevima može doživjeti kratke nalete aktivnosti i do sat vremena kasnije tijekom reanimacije. Ovakvi zaključci potaknuli su rasprave među liječnicima o mogućnosti promjene standardne prakse proglašavanja smrti.

VEZANI ČLANCI: 

Parnia dodaje da ga ova otkrića često iznenađuju: ‘Ne bismo trebali moći istraživati što se događa nakon smrti. A ipak, u trenutku smrti, čini se kao da su svi dijelovi života zabilježeni i procjenjuju se kroz prizmu morala’. Također ističe kako mnogi pacijenti koji se vrate iz tog stanja dolaze s dubljim razumijevanjem života i osjećajem povezanosti, cijeneći važnost i najmanjih interakcija.

Neki ljudi su i ranije opisivali svoja iskustva bliska smrti prisjećajući se tunela svjetla ili susreta s voljenima koji su preminuli. Međutim, dok još uvijek nema konsenzusa o tome zašto toliko ljudi ima slična iskustva, neki stručnjaci nagađaju da se mozak u tim trenucima ‘oslobađa’ i pruža intenzivno lucidne prizore pohranjenih sjećanja. Ostaje otvoreno pitanje je li to točna teorija, dok suprotna mišljenja također postoje.

VEZANI ČLANCI: 

Važno je napomenuti da klinička smrt nije isto što i moždana smrt. Kod moždane smrti nema funkcija mozga, a pacijent nema šanse za oporavak. To znači da je osoba mrtva, što je za obitelji težak koncept, jer srce može nastaviti kucati pomoću respiratora.

GALERIJA: Palijativna sestra otkriva 5 stvari koje gotovo nitko ne zna o umiranju

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: shutterstock

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.