Vjerni pratitelj svake hrane, od salata do umaka, sjajno društvo ribi – sirovoj ili okrenutoj na gradelama – školjkama, rumenim pečenkama, nezaboravan u slasticama, koktelima, sladoledima, likerima... Limun, mirisni žuti oblutak, vrijedan je svakog grama, od dragocjenog soka do mirisne korice, čak toliko da su mu na toplim francuskim obalama posvetili cijeli festival, koji je održan prošlog vikenda.
Mirisna voćka vrijedna svake kapljice
U Mentonu, gradiću uz samu granicu Francuske i Italije, do kojeg vodi cesta Moyenne Corniche s panoramskim pogledom na okolicu, smještenom na brežuljcima s nasadima limuna i lavande, već se 80 godina održava jedini festival limuna, a na taj dan se u ljetovalište slije nekoliko stotina tisuća ljudi. Tako je bilo i prošlog vikenda kada se na promenadi uz more kretala karnevalska limunska povorka. Tema im je bila “Put oko svijeta u 80 dana” pa su promenadom “prodefilirale” najpoznatije svjetske građevine napravljene od agruma. Praznik za oči i nepce.
Dragocjeni dar arapskih osvajača
Mjesečar, limun fine tanke i mirisne kore, onaj krupniji grbave kore, zeleni... koji god odabrali, nećete pogriješiti. Ovo krasno nisko stabalce s nježnim ljubičastim cvjetovima rađa cijele godine, a najobilnija je dakako proljetna berba. Polovicu voćke čini sok, a ostatak dragocjena pulpa i zdrava aromatična kora – ako nije tretirana kemikalijama. Sjajan je lijek za niz tegoba, no još je omiljeniji u gastronomiji.
Esencija zdravlja, manje je znano, zapravo potječe s istoka, iz Indije i Kine, a pisani tragovi o njegovu uzgoju i ljekovitosti stari su dva i pol tisućljeća. Na europske obale prve su sadnice limuna stigle kada su ih arapski osvajači donijeli za svojih pohoda, a tople obale Iberskog poluotoka prigrlile su citrus jer je klima tamo idealna za njegov uzgoj. Španjolci ga sade od 11. stoljeća, a samo jedno stablo godišnje ima i do tri tisuće plodova.