Zagrebački Zoološki vrt slavi 85. rođendan

Kada je prije 85 godina, točnije 27. lipnja 1925. godine, otvoren Zoološki vrtić sa samo tri lisice i dvije šumske sove, nitko nije mogao ni slutiti da će taj skromni ZOO vrt izrasti u respektabilni Zoološki vrt grada Zagreba, koji se danas prostire na 7 hektara, zajedno s jezerom, te broji 2225 životinja i čak 275 životinjskih vrsta. Vrtić je osnovao inženjer i filatelist te veliki zaljubljenik u životinje Mijo pl. Filipović na prostoru Labuđeg otoka, današnjeg prvog otoka na Prvom jezeru, pod krošnjama stoljetnih hrastova Parka Maksimir.

Donacije za životinje
Vrt je privukao pozornost imućnih građana i mecena koji su se natjecali u davanju donacija, pa se broj životinja u samo godinu dana povećao na 320 što je zahtijevalo i proširenje ZOO vrta na kopneni dio. Mijo pl. Filipović možda je priželjkivao takav razvoj svoga vrtića, ali stvarnost je nadmašila i najsmjelije njegove snove.

Razvoj ZOO vrta više ništa nije moglo zaustaviti. Stalno su stizale nove životinje, na radost djece, ali i odraslih koji su im se u radoznalosti i razdraganosti rado priključivali. Zoološki vrt obogatile su i nove nastambe za životinje, a zanimljiv je bio i arhitektima i kiparima. Do 1931. izgrađeni su mnogi objekti koji se danas njeguju kao povijesna i kulturna baština. Jedan od najpoznatijih je lavlji most sa četiri kamena lava. Nema djeteta koje se ne želi fotografirati na leđima jednog od njih. Na samom ulazu stoji kula, koja je zakratko bila nastamba medvjeda ili vukova. Nezaboravan su doživljaj posjetiteljima i Egipćani, kipovi visoki oko 5 m te Napuljski ribar, koji peca uz obalu jezera.

Danas je zagrebački Zoološki vrt moderna institucija kojoj je misija zaštita životinja, edukacija, istraživanje, ali i pružanje prostora za razonodu i rekreaciju. Životinje su, dakako, na prvome mjestu pa se posebna pažnja posvećuje izgradnji što boljih nastambi koje oponašaju prirodna staništa te se provode programi obogaćivanja životnog prostora (tzv. enrichment programi). Jedan je od njih skrivanje hrane po nastambi što potiče životinju, primjerice čimpanzu, da se potrudi kako bi našla svoj obrok baš kao što to čini i u prirodi, ili mijenjanje kamenja i trupaca drveta u nastambi vukova, koje oni redovito obilježavaju svojim mirisima.

Zaštita životinja
Posjetiteljima se, osim gledanja životinja, nudi i pregršt drugih sadržaja. Svakoga dana u određeno vrijeme hrane se životinje, a timaritelj priča zanimljivosti o životinji i svom odnosu s njom.

Kroz projekte zaštite i obnavljanja populacije u prirodi svake godine ptići bijele rode koji se izlegu u ZOO vrtu puštaju se u park prirode Lonjsko polje. Zoološki vrt grada Zagreba, kao član Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija (EAZA), sudjeluje i u europskim programima uzgoja ugroženih životinja (EEP). Crveni panda, adaks antilopa, balijski čvorak, patuljasti vodenkonj i čupavouhi lemur samo su neki stanovnici zagrebačkog ZOO vrta u EEP programu zaštite. Zagrebački ZOO vrt za aktivnosti u kampanji za ugrožene europske zvijeri dobio je nagradu u kategoriji podizanja svijesti javnosti.

Nova nastamba za lavove
Tako se već odvija projekt zaštite riječnih kornjača, jedne od najugroženijih vrsta kornjača u Hrvatskoj, u suradnji sa herpeološkom udrugom Hyla, zatim projekt istraživanja dinarskog voluhara u suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom, a provode se i projekti istraživanja ponašanja životinja poput crnokljunog tukana, patuljastog vodenkonja, crvene pande i drugih. Zoološki vrt je pokrenuo i izgradnju novih nastamba za afričke lavove, koja će se prostirati na 1500 m2 za razliku od sadašnje od 200 m2. Pripremljen je i projekt nove nastambe za medvjede.

Kao i svi suvremeni zoološki vrtovi, i zagrebački pridaje veliku važnost edukaciji i, dakako, radu s djecom koja se mogu uključiti u različite programe, od pustolovnih programa poput “Divljeg ljeta u Zoo vrtu“ preko “Abrakadabra Zoo“, programa mističnog i kazališnog karaktera, sve do besplatnog vodstva i predavanja za posjetitelje u kojima mogu doživjeti kontakt sa živom životinjom.