Mirovine neće kresati, u travnju čak i povišica

Umirovljenici neće biti gubitnici prvoga ovogodišnjeg rebalansa. Uz redovitu mjesečnu mirovinu, 1,15 milijuna umirovljenika u travnju će dobiti i 2,3 posto povišice, koliko će od početka 2009. godine porasti mirovine.

Uslađenje dva puta
Za prva tri mjeseca povećanje je približno 120 kuna na prosječnu mirovinu, a u godini dana usklađenje donosi oko 500 kuna povišice. Mirovine se dva puta na godinu usklađuju s plaćama i troškovima života, a godišnji proračun za mirovine u 2009. iznosi 33 milijarde kuna.

Iako su nedavno iz Vlade upozoravali da im nije lako svakog mjeseca skupiti 5,5 milijardi kuna za plaće i mirovine, danas je ministar financija Ivan Šuker kazao da su mirovine sigurne. Bojazan da bi u nastavku godine mogla biti sporna isplata mirovina dolazi od nekih ekonomista koji kažu da predložen rebalans proračuna nije dovoljan, jer bi zbog pada proizvodnje porezi mogli podbaciti još više.

Koliko su zapravo sadašnje mirovine, ali i plaće sigurne od mogućih novih smanjenja znat će se tek u svibnju. Ako sezona ne padne više od 3 posto, a Vlada uspije posuditi više od 700 milijuna eura u inozemstvu, tada neće biti sporno financiranje proračuna u nastavku godine.

Pošto je neko vrijeme vrtoglavo rasla, cijena rizika za istočnoeuropske države pada, pa je u utorak rizik na hrvatske državne obveznice bio 437 baznih bodova, mađarske 497, poljske 288, češke 229, a slovačke 144, što znači da bi se trenutačno Hrvatska zadužila 4,4 posto skuplje nego Njemačka.

– Mirovine su zadnje što bi trebalo dirati – kaže i Branko Grčić, saborski zastupnik SDP-a i član Vladina Ekonomskog vijeća.

Čvršći stav
Hrvatska nije u dobru položaju jer će, uspije li, plasman platiti visoku cijenu duga, no velika je cijena i na drugoj strani pa Grčić kaže da “vrijedi pokušati”.

– Vlada je nepotrebno izgubila tri mjeseca sa sindikatima oko plaća, trebala je već u prosincu zauzeti čvršći stav i tako preduhitriti događaje. Vlada već sad treba stupiti u kontakt s MMF-om kako bi mogla tražiti njegovu pomoć propadne li plasman obveznica – kaže Grčić. Tako bi omraženi MMF mogao biti svojevrsna zaštita za mirovine, no tada bi se neki drugi troškovi morali smanjivati.

Dugoročno, visoka javna potrošnja i preslaba domaća ekonomija ostaju velik problem Hrvatske, što se ne može stalno rješavati novim zaduživanjem.