Na jednu uloženu, država zaradi 2,6 kn

Nakon turbulentnih godina, stambena je štednja postala isplativ biznis za državu! Prema podacima Wüstenrot stambene štedionice, sustav stambene štednje došao je u fazu u kojoj proračunski prihodi od poslovanja štedionica premašuju rashode za državna poticajna sredstva.

Štedionice nisu rješenje
– U protekle tri godine u stambene smo svrhe uložili više od milijardu kuna, što je za posljedicu imalo 236 milijuna kuna poreznih prihoda uz 91 milijun kuna rashoda za državne poticaje. Jednostavna računica govori da se, ako je štedionica vrlo aktivna u financiranju stambenih potreba, za jednu kunu koju država isplaćuje za poticaj, u proračun vraća 2,6 kuna prihoda kroz poreze. Doduše, nemaju sve stambene štedionice jednake rezultate, naši odskaču – istaknuo je Ivan Ostojić, član uprave Wüstenrota, prezentirajući utjecaj poslovanja štedionica na državni proračun.

U protekle tri godine stambene štedionice financirale su stanogradnju s ukupno tri milijarde kuna te su u proračun vratile 2,5 puta više od iznosa državnih poticaja. Na kraju prošle godine otprilike 600.000 građana imalo je aktivan ugovor o stambenoj štednji, a više od milijun ima ugovorni odnos s nekom od štedionica. Iznos njihove štednje premašio je 6,3 milijarde kuna.

– Štedionice ne mogu biti rješenje za sve neprodane stanove, jer nemamo toliki priljev depozita iz kojih bismo financirali kredite, no možemo biti dio rješenja problema. Prema trenutačnim mogućnostima, na godišnjoj razini Wüstenrot može financirati stambene svrhe sa 250 do 300 milijuna kuna, dok je na razini sustava potencijal oko milijardu kuna godišnje, što je protuvrijednost oko 2000 stanova prosječne vrijednosti 500.000 kuna – objašnjava Ostojić.

Traže fiksne kamate
U Wüstenrotu smatraju da država mora imati interes zaštititi socijalni standard građana koji je na udaru zbog povećanja kamatnih stopa, a fiksne kamatne stope idealno su rješenje. Napominju da je od početka krize većina država povećala iznos državnih poticaja te da to nisu učinile samo Hrvatska i Mađarska.

Prema podacima Ministarstva financija, državni poticaji za stambenu štednju u 2007. iznosili su oko 200 milijuna kuna, što je samo 2,25 posto od ukupno 8,9 milijardi kuna različitih potpora koje su, prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, isplaćene iz državnog proračuna u toj godini.