Na stambenim kreditima banke gube do 4,4 posto

Kad bi banke slijedile tržišnu logiku, kamate na stambene kredite bile bi najmanje od 1,7 do 4,4 posto više nego što jesu, tvrdi Hrvatska udruga banaka. Početkom godine građani su plaćali 6,2 posto kamata na stambene kredite, no stvaran trošak banaka bio je bitno veći.

Trošak prikupljanja kapitala na domaćem tržištu (kamate na štednju uvećane za trošak regulacije) iznosi 7,9 posto, a na stranome tržištu 10,6 posto, tvrdi Hrvatska udruga banaka u najnovijoj analizi o kamatnim stopama u vrijeme krize.

Rizik gura kamate
Time su bankari najavili daljnji rast kamata na kredite, što se zapravo gotovo svakodnevno i događa. Stambeni su krediti, navodi se u analizi HUB-a, i dalje unutar kamatnih stopa u eurozoni, ali samo zato što Slovenci plaćaju skuplje stambene kredite od Hrvata. Potrošački krediti kreću se unutar intervala kamatnih stopa eurozone gdje je najskuplji Portugal, a kamate na kredite tvrtkama u Hrvatskoj veće su nego u eurozoni.

Početkom 2009. u eurozoni se dogodio globalni preokret i pad kamata, no direktor HUB-a Zoran Bohaček kazao je da Hrvatska ne može pratiti taj trend jer je premija na rizik za Hrvatsku tijekom krize bitno povećana.

– Možemo reći da bi kamate na stambene kredite trebale biti i veće nego što jesu, ali znamo da banke izbjegavaju veće poskupljenje stambenih kredita jer bi to pogoršalo naplatu – istaknuo je Zoran Bohaček.

– Pritisak na povećanje kamata postoji, ali ono neće biti dramatično. Ako se stanje stabilizira, očekujem rast do jednog postotnog poena - tvrdi.

Dugoročno, kapital će biti jeftiniji tek nakon što Vlada provede fiskalnu konsolidaciju i potrošnju dovede do suficita te provede reforme.

Jedina dugoročna učinkovita mjera za obaranje kamatnih stopa jest smanjenje ukupnog rizika države. Sistemski rizik, koji je ponajprije povezan s nečlanstvom u EU i EMU, ne daje Hrvatskoj mogućnost da osjeti koristi od smanjenja kamatnih stopa ECB-a koje su pale ispod jedan posto.

Prelijevaju na druge
– Da bi tečaj ostao stabilan, kamate ne mogu ići dolje kao u eurozoni. Bez reformi i bez promjene fiskalne politike ne može se očekivati pad kamata – upozorio je Bohaček.

Spočitnuo je državi da se zadužila više nego što građani plaćaju stambene kredite iako bi državne obveznice trebale biti najjeftiniji i najsigurniji oblik zaduživanja. Banke zasad razliku između realne i stvarne cijene kredita nadoknađuju prelijevanjem prihoda od ostalih bankovnih proizvoda. Kao ilustraciju toga, Bohaček je naveo podatak HNB-a da su ukupni kamatni prihodi hrvatskih banaka u prvom tromjesečju ove godine porasli 15-ak posto zbog rasta kamatnih stopa. U isto vrijeme kamatni trošak banaka povećan je 30 posto.