Nacionalizam opet u srednjoj Europi

Premda je premijer Ivo Sanader izrazio nadu da Hrvatska neće biti uvučena u predizborna nadmetanja za slovenske izbore 21. rujna, već postoje izjave Dimitrija Rupela da Hrvatska ne može ući u EU bez riješenog pitanja granica sa Slovenijom, iako ni jednoj drugoj zemlji EU takav uvjet prilikom pristupa nije bio postavljen.

Janša ima usprkos suprotnim najavama prednost u istraživanjima, ali to ne mora značiti da će sastaviti vladu, jer za razliku od Pahora, zasad nema koalicijske partnere koji bi prešli izborni prag.

A 28. rujna, samo tjedan dana nakon izbora u Sloveniji, održat će se prijevremeni izbori u Austriji, koji se posredno tiču  Hrvatske, jer desničarske stranke i ljevica pod utjecajem nacionalističkih tabloida zahtijevaju referendum za svaku promjenu lisabonskog teksta ili proširenje EU.

Premda austrijski socijalisti tvrde da se to ne bi smjelo odnositi na Hrvatsku, činjenica je da su u svom pismu u bečkom nacionalističkom tabloidu napisali suprotno, a poznato je da je i njihov veteran i dugogodišnja perjanica stranke, Helmut Zilk, u svojoj kolumni zatražio referendum za pristup Hrvatske.

Socijalisti u istraživanjima prvi put imaju laganu prednost  pred narodnjacima pa nije isključeno da bi pod vodstvom svog novog šefa Faymanna nakon izbora mogli sastaviti manjinsku vladu koju bi podržavala nacionalistička desnica.

U Austriji je  podrška EU pala na 26 posto, a uzmemo li u obzir Rupelove izjave o hrvatskom pristupu EU, postaje jasno da neke stranke i u Sloveniji i u Austriji strogoću treniraju upravo na hrvatskom pristupu EU, dakako, uz svesrdnu podršku rastućeg nacionalizma u obje zemlje.

Kad navijači u jednoj zemlji, članici Unije, skandiraju “Istra je naša”, onda je nadasve naivna analiza slovenskih sociologa koji to pokušavaju objasniti nekakvim “rivalstvom” između dvije “male zemlje”. Daleko logičnije bi bilo da slovenski navijači skandiraju “Koruška je naša”, gdje dugi niz stoljeća živi autohtono slovensko stanovništvo, koje je osobito danas pod  nacionalističkim vođom Jörgom Haiderom izloženo pritiscima i asimilaciji.

S druge strane, u Koruškoj i Štajerskoj djeluje čitav niz nacionalističkih, pangermanskih kartela, čiji su članovi studenti, profesori i uglednici. Oni usprkos EU sustavno  njeguju tobožnje “njemstvo” gradova kao što su Maribor, Ptuj ili Celje.

Kod Slovenaca to izaziva frustracije zbog nemoći da se, prije svega u gospodarskom i političkom smislu, suprotstave nadmoćnijem susjedu, pa slovenske elite nacionalističke ispušne ventile usmjeravaju prema navodno “slabijoj” Hrvatskoj. Još nije poznato da se nacionalist Zmago Jelinčič suprotstavio nacionalistu Haideru.