Najveći slom svjetske trgovine u 80 godina

Prvi put nakon Drugoga svjetskog rata svjetsko će gospodarstvo ući u svoje najteže razdoblje. Manjak novca, otpuštanja radnika, velik pad standarda, pa čak i veliko pogoršanje zdravstvene zaštite onima kojima je najpotrebnija – to je samo ono najteže što može snaći svakoga jer recesija i globalna kriza ne biraju.

Svjetska banka objavila: Trgovina na najnižoj razini u posljednjih 80 godina

Svatko će pokušati rješavati svoje brige, tako da će najbolje proći oni koji imaju dovoljno novca, dok svima ostalima ostaje da se uzdaju u pamet svojih vlada i njihove mjere oporavka. Ne uspiju li u spašavanju, nije isključeno da dođe do konflikta, masovnih prosvjeda, pa čak i do promjena vlasti. Posebno će teško te probleme osjetiti zemlje u razvoju, koje bi mogle ostati bez 700 milijardi dolara za vraćanje dugova.

Prijete nemiri
– Kriza prijeti građanima zemalja u razvoju i trebamo reagirati brzo kako bi se u tim zemljama spriječili društveni i politički nemiri – kaže Robert Zöllick, predsjednik Svjetske banke. A upravo takve crne prognoze stižu iz njegova ureda Svjetske banke, prema kojima bi se industrijska proizvodnja trebala smanjiti već do sredine ove godine 15 posto u usporedbi s prošlom godinom, a najgore zvuči deprimirajuća prognoza koja predviđa pravi slom međunarodne razmjene, koja bi trebala biti na najnižoj razini u posljednjih 80 godina.

Hoće li se dodatno povećati jaz između bogatih i siromašnih? Sasvim sigurno i jasno je da će biti sve manje pomoći jer će se i bogate zemlje morati dodatno zaduživati pa će siromašni opet ostati negdje na kraju. Sve je manje pomoći i od specijaliziranih institucija koje su se brinule upravo o tim zemljama jer i one će morati – štedjeti. Već se sada zna da se u čak 94 od 116 zemalja smanjuje gospodarska aktivnost, a siromaštvo je u porastu u 43 zemlje.

Smanjiti deficit
Svjetska je banka poručila i Hrvatskoj da smanji proračunski deficit jer će ova godina biti jako teška. Očekuje nas otplata dugova i kamata u visini 21 posto BDP-a, a što to znači, najbolje govori podatak da je lani za to izdvojeno 8,9 posto BDP-a. Rebalans proračuna nužan je i ostaje pitanje kako smanjiti javnu potrošnju.

Hrvatski odgovor na krizu trebao bi biti reforma zdravstva, ograničavanje rasta plaća u državnom sektoru, odgađanje investicija i smanjenje nameta. Nešto smo napravili, no ozbiljniji zahvati tek se čekaju, poput nepopularnih uvođenja različitih dodatnih poreza na benzin, cigarete, mobitele... U svemu trebaju pomoći domaće banke. U suprotnom, čeka nas MMF.