Na "Zlatnoj koprivi" kuhače će sljedeći vikend ukrstiti najbolji
hrvatski šefovi kuhinja u sklopu svog cjelogodišnjeg natjecanja za
"Kristalnu kuhaču", a gdje drugdje nego u Koprivnici kada je o jelima
od koprive riječ.
Kruh, pa i rakija
Prehrambene odlike mladih kopriva, otkrivene u starom Rimu i Grčkoj,
danas su sve više na cijeni u pojedinim restoranima, ali još više u
udrugama koje se vraćaju zdravijem načinu življenja. Jedna je od njih i
"Klub koprivice" iz Koprivnice, čije je osnivanje potaknula skupina
entuzijasta predvođena Elzom Herceg i Majdom Pavić.
- U podravskim obiteljima kopriva je od pamtivijeka bila narodni lijek,
ali i hrana. Osnovale smo klub da svratimo pozornost na koprivu i njena
korisna svojstva - objašnjava Elza Herceg.
Počele su, dodaje, prikupljanjem recepata za pripremanje raznih jela
koja su već predstavile u nekoliko navrata na prigodnim manifestacijama
u Koprivnici. Pokazalo se, kaže gospođa Herceg, da i mlađe generacije
prihvaćaju jela svojih baka, što ih je potaknulo na izdavanje knjige
"Kopriva - mudrost prirode" sa 25 recepata jela; juha, složenaca,
okruglica, pita, savijača, zlevanki, uštipaka, rolada, namaza,
palačinki, kruha, čak i rakije.
Bolje od špinata
- Koprive se ne bez razloga zbog prehrambenih i vitaminskih vrijednosti
svrstavaju među najzdravije lisnato povrće. Upotrebljavaju se vršni
listovi mladih biljaka, koji se beru od ožujka do svibnja, te se od
njih najčešće pripremaju razni umaci te druga jela za koje se inače
upotrebljava špinat, potom sokovi, dok se od sušenog lišća kuhaju
čajevi - kaže Majda Pavić, jedna od najboljih naših poznavateljica
ljekovitog bilja, uz napomenu da mlade koprive sadrže 20 puta više
C-vitamina nego zelena salata i bilo koje drugo uzgojeno povrće.
Koprive su od pamtivijeka pomagale ljudima iako su ih oni nerijetko
tamanili kao neugodan žareći korov. Posezali su za njima u liječenju
raznih bolesti, a zbog njihovih ljekovitih svojstava cijenili su je još
u drevnoj Grčkoj, Rimu i starom Egiptu, koji su koprive čak uzgajali
kao povrće.
Prije otkrića konoplje kopriva je korištena za tkanje platna kojima su
Egipćani omatali mumije, a pomorci su od nje pleli brodsku užad.
Koprivnička juha
Koprive se kratko ukuhaju, potom im se doda brašno umućeno u hladnoj
vodi. Nakon kraćeg nastavka kuhanja, juhi se doda vrhnje i začini.
SASTOJCI
1 litra vode
20 vršnih listova mladih kopriva
2 češnja sitno nasjeckanog češnjaka
1 decilitar kiselog vrhnja
1 žlica brašna
sol i nasjeckan peršin
Rolada od koprive
Od bjelanjaka pripremiti s malo soli snijeg, a sa žumancima umiješati
omekšan margarin, mlijeko i koprivu sa začinima. Može se lagano
izmiješati mikserom do čvrste mase koja se stavi u namašćen i brašnom
posut lim te peče na temperaturi od 170 stupnjeva do dvadesetak minuta.
Ispečeni se biskvit na vlažnoj kuhinjskoj krpi zarola i ohladi.
Za nadjev se nasjecka šunka te pomiješa sa sirom, vrnjem, peršinom i
češnjakom. Nakon toga se rolada razmota, ravnomjerno premaže nadjevom
te rashladi. Poslužuje se kao samostalno jelo ili predjelo.
SASTOJCI
5 jaja
120 gr margarina
1/2 kilograma prokuhanih usitnjenih kopriva
25 dkg glatkog brašna
2 dcl mlijeka, sol, papar i ostali začini po želji
Za nadjev:
400 gr svježeg kravljeg sira
1 vrhnje
300 gr šunke
sitno isjeckan peršin, češnjak i sol