Nema proljeća u Teheranu

Izborima za iranski parlament ovih je dana prethodio niz akcija uhićenja i zastrašivanja. Vođe reformskih snaga, Karubi i Mir Hussein Mousavi, ionako se već godinu dana nalaze u kućnom pritvoru. Od tri tisuće kandidata za izbore, Vrhovno vjersko vijeće zabranilo je njima oko tisuću da se na izborima 2. ožujka kandidiraju. Vjerski vođe sve više hvata nervoza. To, među ostalim, pokazuju posve proturječne vijesti koje ovih dana stižu iz iranskog glavnog grada.

S jedne strane, Iran šalje ratne brodove u Sredozemlje. Zabranjuje izvoz nafte u Veliku Britaniju i Francusku, istovremeno grozničavo traži nove saveznike, primjerice u Egiptu, nakon što je dugogodišnje prijateljstvo sa Sirijom sada ozbiljno ugroženo.

S druge strane, režim šalje signale da je ponovno spreman nastaviti pregovore o svojoj kontroverznoj atomskoj politici. Sve se to zapravo događa u roku od nekoliko dana, što ukazuje na zbrku koja vlada u političkim krugovima u Teheranu. Niz iranskih provokacija za zapadne sile trebao bi biti znak da zapravo mirno mogu promatrati razvoj situacije.

Dakako, sankcije čine svoje. Vjerski se režim u gospodarskom smislu nalazi na koljenima.

Gospodarski pad tog četvrtog svjetskog izvoznika nafte sve je izraženiji. Teheran je nedavno pogodila i najava međunarodne financijske pošte Swift da ukida sve pošiljke za Iran.

Naravno, Iran uz pomoć Kine i Rusije može kompenzirati gubitke koje su mu nanijele sankcije. Ali to nije ni izbliza onoliko koliko bi mu trebalo. Ekonomsko urušavanje ostavilo je duboke tragove na političku situaciju, osobito za ovih izbora. Iskristalizirale su se dvije političke struje. Prva je ona religiozna koju vode konzervativne snage oko predsjednika parlamenta Alija Larijanija. Nju podupiru vjerski vođe, prije svega predsjednik Islamske Republike Ali Khamenei. Druga je struja ona nacionalistička oko Ahmadinejada koja promiče šijitski, iranski islam, za razliku od arapskog. Sam Ahmadinejad vjerski je fanatik koji negira holokaust i otvoreno poziva na uništenje Izraela. Naravno, u tom kontekstu igre oko iranske atomske bombe predstavljaju dodatnu opasnost.

Netanyahuov Likud, konzervativna stranka koja je na vlasti u Izraelu, već dugo diskutira o zračnom udaru na iranska nuklearna postrojenja. Američki generali sumnjaju da bi izraelsko ratno zrakoplovstvo bilo u stanju to izvesti. Amerikanci pozivaju Jeruzalem da odustane od takvih planova.

Upravo je zbog toga nemilo odjeknulo jedno ispitivanje javnog mnijenja koje je ovih dana proveo hamburški tjednik “Stern”. Od mladih Nijemaca u dobi od 18 do 29 godina njih čak 57 posto smatra da glavna opasnost za mir dolazi od Amerikanaca. Samo njih 31 posto kritizira Teheran. Taj rezultat doduše zabrinjava, ali ne iznenađuje. Nije riječ o antiameričkoj histeriji. Nijemci danas, kao u nekim prošlim vremenima, na žalost, još uvijek vjeruju u ono što misle da znaju.