Niži rejting banaka poskupljuje kredite

Donedavna se smatralo kako je odluka banaka poput UniCredita, Raiffeisena, Erstea... da se šire na istočnoeuropska tranzcijska tržišta fantastičan poslovni potez, a sada se smatra izvorom mogućeg sustavnog rizika.

Austrijske su banke plasirale u tranzicijske zemlje istočne Europe 277,6 milijardi dolara kredita, a padom valuta u tim zemljama zbog gospodarske krize austrijsko se gospodarstvo sada našlo pod najvećim udarom.

Mnogo dublja recesija
Iza Austrijanaca su drugi najveći kreditni investitori u tranzicijske zemlje Nijemci koji su plasirali 219,9 milijardi dolara kredita, a slijede talijanske banke sa 219,6 milijardi dolara. Upravo je zbog tolike velike izloženosti zapadnoeuropskog bankarskog sustava istočnoeuropskim zemljama kreditna agencija Moody’s najavila smanjenje kreditnog rejtinga talijanskom UniCreditu, austrijskima Erste Group Banku i Raiffeisen Internationalu te francuskom Société Généralu, bankama koje posluju i u Hrvatskoj.

Te su banke proteklih godina pokupovale većinu banaka u istočnoj Europi kako bi ostvarile korist od snažna rasta obujma kredita koji je bio pokretačka snaga gospodarskog procvata u regiji. Međutim, financijska i gospodarska kriza gurnule su zemlje istočne Europe u mnogo dublju recesiju nego u drugim regijama, smatraju analitičari Moody’sa.

Strah od ekonomskog kraha u istočnoj Europi i pad nacionalnih valuta, u čemu prednjači mađarska forinta, koja je dotakla povijesno dno, izazivaju novi šok za financijsko povjerenje širom svijeta.

Veće kamate
Neki analitičari upozoravaju da bi regionalni ekonomski kolaps mogao doseći razinu žestoke azijske krize iz 1997., što će unazaditi aktivnost zapadnoeuropskih banaka u istočnoj Europi.

Hrvatski ekonomisti ističu kako smanjeni kreditni rejting bankama znači viši rizik, odnosno veću kamatnu stopu pri kreditiranju.

Promjena rejtinga utječe na dostupnost financiranja, a time i na poslovanje, kažu ekonomisti.

– Svako povećavanje rizika vodi povećanju kamatnih stopa pri kreditiranju. Za Hrvatsku bi bilo jako loše kad bi te banke počele povlačiti kapital iz svojih banaka kćeri u Hrvatskoj. Smanjeni kreditni potencijal dodatno bi ugrozio likvidnost na našem financijskom tržištu i stabilnost kamatnih stopa, ali i tečaja – upozorava dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu Branko Grčić.

Ipak sigurni?
Optimističniji od Grčića je predsjednik Hrvatske udruge banaka Z. Bohaček.

– Naše su banke samostalni pravni subjekti, posluju u Hrvatskoj, registrirao ih je i licencirao HNB. Padne li rejting vlasnika, to neće imati izravnih posljedica na banke. Sustav ostaje stabilan bez obzira na rejting banaka vani – zaključuje Zoran Bohaček.

Pritisnut zabrinutostima oko potencijalnih posljedica recesije u istočnoj Europi za europske banke pošto je jučer kreditna agencija Mody’s najavila smanjenje kreditnog rejtinga bankama, euro se danas strmoglavio na najnižu dvomjesečnu razinu prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta. Euro je prema dolaru oslabio 1,1 posto. – Glavni je razlog slabljenja eura zabrinutost u vezi s europskim gospodarstvom, posebno onim u istočnoj Europi, čije valute naglo padaju – ocjenjuje valutni strateg tvrtke Nordea Niels Christensen.