Korejske krađe na boksačkom turniru i diskvalifikacija Bena Johnsona zbog dopinga obilježili su seulske Olimpijske igre (1988.). “From hero to zero in 9.79 seconds”. Bio je to naslov u Toronto Sunu nakon što je otkriveno da je najbrži Zemljanin svjetski rekord prisnažio uzimanjem dopinga.
Misteriozni prijatelj
Kada je preuzeo Johnsona kao 19-godišnjaka, poznati trener Charlie Francis kazao mu je da su svi top sprinteri na dopingu i da s anaboličkim steroidima dobiva jedan metar od 100. Johnson ga je brzo nazvao rekavši: “Želim taj ekstra metar”.
A u finalu seulskih Igara upravo je za metar pobijedio Lewisa, kojeg je njegov trener Francis optužio za zavjeru. Francis i liječnik Jamie Astaphan kazali su da je posljednju dozu, ne stanozolola (čiji s tragovi otkriveni), već furazobola Johnson injektirao 26 dana prije finala. A to je po njima značilo da je za 14 dana trebao biti čist.
Po nalazu se pak činilo kao da je stanozolol uzeo na dan utrke što bi bila glupost kakvu Francis i Astaphan ne bi učinili. Upravo zato verzija o misterioznom čovjeku (navodnom Lewisovu prijatelju) koji je usuo Johnsonu stanozolol u pivo, dok se on spremao dati uzorak urina, i danas draži misli teoričarima zavjere. Je li Johnsonu doista netko nešto podmetnuo da bi bio kažnjen za godine varanja? On je u to uvjeren.
Koliko li nas je sportskih junaka prevarilo? Neki sumnjaju da je jedna od tih i pokojna Florence Griffith-Joyner koja je na tim igrama postigla i danas vrijedeće, svjetske rekorde na 100 (10.49) i 200 metara (21.34). Godinama kasnije otkriveno je iz dokumenata tajne policije Stasi da je istočnonjemačka plivačica Kirstin Otto, osvajačica šest zlata u Seulu, sustavno bila podvrgnuta dopingu.
Prijevarama su se služili i korejski boksači u Seulu 1988. Domaćini su “ušli” u suce iz siromašnijih zemalja pa je tako bilo moguće i da dominantni Roy Jones Junior izgubi finale polusrednje protiv prebijenog Park Si Huna.
Amerikanac je zadao 86, a primio 32 udarca, a čak je u drugoj rundi Parka poslao na pod. No sve to suci iz Ugande, Maroka i Urugvaja kao da nisu vidjeli. I sam Park nije mogao vjerovati, a da “svinjarija” bude veća, upravo je drugoplasirani Jones proglašen najboljim boksačem Igara.
Kad god bi neki Korejac izgubio, letjele bi stolice u ring. Bantamaš Eduard Paululum iz pacifičke državice Vanuatu pak nije ni nastupio. Oduševljen obiljem u restoranu, on se prejeo pa je na vaganju diskvalificiran.
Udarac je dobio i američki skakač u vodu Greg Louganis, ali od odskočne daske koju je zakačio u kvalifikacijama. No to ga nije spriječilo da nastupi u finalu i osvoji zlato. Louganis je 1995. priznao da ima AIDS i da je homoseksualac. Bio je, iz reda velikih sportaša, prvi koji je to učinio.
Na OI u Barceloni (1992.) pojavilo se puno novih zemalja. Uz Litvu, Letoniju i Estoniju, stigla je i Hrvatska predstavivši se s tri medalje – košarkaškim srebrom i dvama teniskim broncama.
Trčala umjesto blizankinje
Najveću prijevaru na Igrama izveo je navodni maratonac Polin Belisle. Rođen u Hondurasu, odrastao u Belizeu, Belisle je imao američko državljanstvo. On je najprije 1988. prevario čelnike atletskog saveza Belizea, a potom, u Barceloni, s novim imenom (Apolineria Belisle Gomez), i Hondurašane.
U Belize je poslao isječak iz novina u kojima je pisalo da je maraton u Long Beachu istrčao za 2:36.18, pri čemu oni nisu znali da se priča da je on u toj utrci trčao samo početak i kraj. Osim toga, dva je puta potom Belisle diskvalificiran s maratona (Long Beach, Los Angeles) jer ga se nije moglo vidjeti na kameri na točkama provjere.
Ne znajući za to, i Hondurašani su ga četiri godine kasnije prihvatili kao svoga. Belisle je u Seulu stigao zadnji (98.), dok je u Barceloni odustao od utrke. Doduše, Hondurašani su ga, kada su ga sportaši Belizea prepoznali, izbacili iz svog olimpijskog tima, ali mu je nekim čudom ostala akreditacija i natjecateljski broj.
Po olimpijskom povjesničaru Davidu Wallechinskom, Belisle je bio prvi sportaš koji je na Igrama nastupio ilegalno. Prva neautorizirana sportašica bila je Portorikanka Margaret de Jesus koja je 1984. trčala štafetu 4x400 metara umjesto ozlijeđene identične blizankinje Madeline.
Njemica Christa Luding-Rothenburger jedna je od rijetkih koja je osvojila medalju na zimskim i ljetnim olimpijskim igrama. Christa je zimi u Calgaryju osvojila medalju u brzom klizanju, a na ljeto u Seulu srebro u biciklizmu.
Švedska predstavnica u mačevanju Kerstin Palm prva je žena koja je nastupila na sedam ljetnih OI. Dok su društva za zaštitu životinja protestirala zbog odnosa prema psima (a oni su specijalitet korejske kuhinje), za vrijeme svečanog otvaranja nekoliko je golubova – simbola mira – završilo u tek upaljenom olimpijskom plamenu.
Legenda !