Oprosti nam, Europo, 
zbog našeg 
premijera

Blago nama što imamo SDP i HDZ pa iako je opasno kad naš premijer i ministar, nezadovoljni odlukom Ustavnog suda, govore o “političkoj” odluci – jer time poručuju da su ustavni suci u političkoj areni i da im se može suprotstaviti – ipak se ne moramo pribojavati mađarskog scenarija sakaćenja ustavne demokracije jer dvotrećinsku većinu kod nas teško netko može ostvariti. Iako je i kod nas na snazi instrumentalno poimanje Ustava, te se u jeku najdublje ekonomske krize, po povijesnom običaju, otvorilo niz svjetonazorskih pitanja. Kao što EU nije adekvatno reagirala na mađarsku situaciju ni naši mediji ne samo da nisu prepoznali ulogu ustavnog sudstva u tranzicijskim zemljama nego su još od 2000. stalnim ponavljanjem personalnih afera pridonijeli njegovu “nepovratno negativnom” imidžu i potaknuli politiku da se suprotstavlja odlukama Ustavnog suda kad god joj se ne sviđaju. “Građanima je doista vrlo teško razumjeti državu koja se svađa sama sa sobom. Vlada protiv Ustavnog suda, Sabor protiv Ustavnog suda, Hrvatska protiv Hrvatske pred televizijskim kamerama!?”, rekla je prije nekoliko dana Jasna Omejec opisujući stanje u nas nakon što je iscrpno opisala ulogu ustavnih sudova u tranzicijskim zemljama koji kompenziraju slabosti nedostatne političke kulture. Na mađarskom primjeru ilustrirala je što nam se može dogoditi bez obzira na ulazak u EU, ako se sami ne zaštitimo od scenarija do kojeg je tu zemlju dovela dvotrećinska većina.

Tamo su vladajući neustavnu zakonsku definiciju braka unijeli u Ustav i tako onemogućili ustavni sud da o tomu više raspravlja. A u ožujku su poništili sve odluke tog suda prije 1. siječnja 2012. što su europski mediji, pišući kako je ubijeno srce vladavine prava, popratili transparentima mađarskih prosvjednika s porukom na engleskom: “Oprosti nam, Europo, zbog našeg premijera”.

Naši pravni praktičari Ustav, Europsku konvenciju i presude Europskog suda za ljudska prava još ne koriste u tumačenju loših zakona, a niti su ikad primijenili pravno načelo demokracije. Demokracija je tzv. europska klauzula vječnosti, nepromijenjena vrijednost, jamac protiv arbitrarnog obnašanja vlasti i u državama blagostanja. Globalna pojava o kojoj se govori, a u nas odavno postoji kroz ocjenu zakona i propisa, je i da ustavni sudovi tranzicijskih zemalja imaju važnu ulogu u “judicijalizaciji politike”, jer odlučuju ili o njihovim odlukama ovise pitanja koja su tradicionalno pripadala političkoj demokraciji. I Ustavni sud griješi, a mana mu je i što u njemu ne rade suci “koji su pali iz Europe” već su se formirali u našem okruženju. Ali uče, i ispravljaju pogreške na temeljima europskih pravnih standarda. To su ocjene koje smo saželi, a time i pojednostavili, a koje je predsjednica Ustavnog suda iznijela na Tribini pravnika grada Zagreba na Pravnom fakultetu, koja je pokazala kako mediji i politika Jasni Omejec nikad nisu dali priliku. Pljesak, pitanja i pohvalni komentari uglednih članova akademske zajednice koji su uslijedili nakon njezina predavanja govori da među našim pravnim stručnjacima Omejec i Ustavni sud unatoč svemu uživaju stručni autoritet i ugled. “Samo znanje i podizanje vlastite političke kulture mogu biti djelotvoran pravni lijek protiv mađarskog scenarija”, zaključila je Omejec. Nakon istupa 12 profesora ustavnog prava o referendumu o braku, reakcije članova akademske zajednice govore da se nešto ohrabrujuće kuha unutar te zajednice.