Otkrivanje tople vode

Tek je od danas u javnoj raspravi, a Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi već je zbunio i roditelje i nastavnike. Zbunjivanje i nije novost jer u Ministarstvu obrazovanja ionako se više brinu o deklarativnim promjenama nego o stvarnim kompetencijama.

Kako je cilj novoga kurikuluma upravo stjecanje kompetencija, što je, dakako, pozitivno, nije jasno kako će bilo koji učenik u Hrvatskoj biti, na primjer, jezično kompetentan. Učenici imaju udžbenike pisane i lektorirane kako koja izdavačka kuća želi. Tome je tako jer Ministarstvo nije odobrilo npr. Školski pravopis, nego ga je samo preporučilo.

Preporuka ne obvezuje ni izdavače ni profesore, ali to ne znači kako se u školama ne događa da učiteljice djeci već u 2. razredu ne ispravljaju neću napisano zajedno u odvojeno ili obrnuto. Strah od materinskoga jezika zbunjivanjem nipošto ne može uroditi jezičnom kompetencijom, a to se i te kako vidjelo u rezultatima nacionalnih ispita koji su pokazali da su učenici u stranome jeziku kompetentniji nego u hrvatskome. Roditelje pak osobito zbunjuje što prvašići neće morati znati čitati u prvome razredu jer jednostavno ne vide što uopće jest jezična i kompetencija u matematici njihove djece.

Prije upisa na fakultete masovno plaćaju pripreme jer im djeca, očito, iz škola nisu izišla dovoljno kompetentna da se bez problema upišu na željeni studij. Uz paralelno zdravstvo i obrazovanje je paralelno, jer više od 60 posto gimnazijalaca odlazi na instrukcije. Kurikulum, kojim se doslovce otkriva topla voda povratkom dragocjena domaćinstva u škole ili više sati predmeta poput likovnoga koji potiču motoričke sposobnosti, samo ugrađuje europska iskustva, ali i hrvatska (šuvarica npr.).

Još zbunjeni roditelji, koji ionako strepe neće li biti proglašeni bogatunima zato što zasad redovito dobivaju plaću i ponovno izdvojiti novac za tzv. besplatne udžbenike, sad još manje znaju što će obrazovnim ciklusima njihova djeca postići.

U zemlji znanja u kojoj ih se obmanjuje da im djeca dobivaju besplatne udžbenike još jedna obmana, kojom se nastoji prikriti i nezadovoljstvo slabo plaćenih učitelja, jednostavno je previše. Makar kurikulum nudi pozitivne novosti kao što je veća sloboda nastavnika u osmišljavanju programa, roditeljima je svakako dosta novosti poput onih o besplatnim udžbenicima za koje se novac izdvaja iz proračuna, a taj isti proračun pune baš roditelji. Da se Ministarstvo obrazovanja više pozabavi temeljima, možda bi i kuća bila čvršća. Ovako je na samom početku dojam da se i raspravom o kurikulumu iznova zamagljuju pravi problemi hrvatskoga školstva.