Otočani na kontinentu

Veliku Britaniju izvan Europe Washington bi smatrao irelevantnom, a u svijetu bi bila Pigmejac – izjavio je britanski zamjenik premijera i čelnik Liberalnih demokrata Nick Clegg nakon veta koje je reformi vezanoj za učvršćivanje eura postavio premijer i čelnik Konzervativne stranke David Cameron. Clegg, koji je u koaliciji s Cameronom, želi da Velika Britanija “ostane velika i vodi u svijetu”. Cameronova odluka o neulasku u klub reformatora eura, monetarne i fiskalne politike Europske unije, na čemu će djelovati ostalih 26 zemalja članica, podijelila je Britance. Premda je na Otoku dočekan kao heroj zbog postavljanja veta, dan nakon mamurluka od slavlja zbog “spašavanja nacionalnih interesa” počele su se pojavljivati dvojbe.

Sumnju u ispravnost britanskog izoliranja iznio je list Financial Times, glasilo koje prenosi duh Cityja, a upravo je u ime i u zaštitu financijskog londonskog središta Cameron rekao “ne” kontinentu. Velika Britanija izabrala je ostaviti prazan stolac u EU, ali to neće zaštititi City, napisao je FT. Ujedinjeno Kraljevstvo bit će izvan sobe u kojoj će EU donositi odluke.

Britanci su, od ulaska u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu 1973., uvijek bili jednom nogom na Otoku, a drugom na kontinentu. Euroskeptična britanska premijerka Margaret Thatcher, tadašnja čelnica Cameronovih konzervativaca, na europskom se vrhu u Milanu 1985. protivila stvaranju jedinstvenog europskog tržišta. Tada je bila poražena, odnosno i bez britanskoga glasa dogovoreno je stvaranje jedinstvenog tržišta, što je dalje evoluiralo do stvaranja zajedničke monete. Od tada pa sve do sada London je izbjegavao izravna sučeljavanja s ostatkom EU u donošenju odluka, ali je ostao izvan eura, pa i schengenskog sporazuma, kojem je djelomično pristupio zadržavajući pravo da na granicama zaustavi nekoga i iz zemalja istoga ugovora. Postojao je kompromis prema kojem je Otok bio ujedinjen i istodobno odvojen od kontinenta. Ni tunel pod La Mancheom nije Britance spojio s Europljanima.

Zbog toga osjećaja nepripadanja kontinentu i njegovim zakonima, koji vlada posebno među torijevcima, Cameron je “morao” postaviti veto euru. Da nije tako postupio, vjerojatno bi se pokrenuo proces protiv njega unutar stranke. Da je prihvatio reformu kojom se uvodi nadzor nad državnim bilancama zemalja eurozone, referendum o ostanku Velike Britanije u EU bio bi gotovo neizbježan.

Ispitivanja britanskog javnog mišljenja pokazuju kako 62 posto Britanaca podupire Cameronove odluke, kako bi 66 posto ispitanika htjelo održavanje referenduma o odnosima između Velike Britanije i EU, ali samo 48 posto ispitanika htjelo bi prekinuti odnos s EU (prema podacima koje je objavio Mail on Sunday). Rezultat referenduma na kojem bi se postavilo pitanje “da” ili “ne” EU bio bi vrlo neizvjestan, premda listovi, ali uglavnom oni u vlasništvu Ruperta Murdocha, govore o euroskepticizmu Britanaca. Murdoch se protivi ulasku Velike Britanije u eurozonu. Kada je Tony Blair u prvoj predizbornoj kampanji govorio kako će djelovati na ulasku Velike Britanije u zajedničku monetu, Murdoch mu je zaprijetio da će ga oblatiti u tabloidima. Blair je odustao od eura, a Murdoch ga je nagradio. Zašto se Murdoch protivio stapanju funte s eurom? Jer bi tada Europska središnja banka i europske institucije nadzirale britanski imperij, odnosno financijsko poslovanje. A takvo što nije poželjno za Murdocha. No laburisti bivšeg premijera Blaira sada nisu protiv euroskeptičnih torijevaca. Čelnik Liberalnih demokrata Nick Clegg kaže kako je njegov koalicijski partner u vladi pogriješio izoliravši Veliku Britaniju, koja je sada “na marginama EU, a to nije dobro ni za rad, ni za City, ni za rast, ni za obitelj”.

Sadašnja britanska izolacija nije Splendid Isolation, kakva je bila vanjska politika konzervativnog premijera Benjamina Disraelija u 19. stoljeću. Novac ne poznaje izolaciju i ne voli irelevantne i pigmejske države pa zvale se one velikima, Great Britain. Pa zabranjen je i lov na lisice!