- Vlada potiče velike gradove, a male općine nastavlja kažnjavati - poručio je danas u Saboru HDZ-ov Ante Sanader tijekom rasprave o izmjenama zakona o područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima te obnovi i razvoju Vukovara, a s njime se složila većina oporbenih zastupnika koji vjeruju da mnoge općine neće podnijeti učinke ovih zakona.
Zamjenik ministra regionalnog razvoja Jakša Puljiz odbacio je ove navode oporbe tvrdnjom da najsiromašnije jedinice neće biti zakinute, objasnivši da je situacija u državnom proračunu takva da su određene rezove morali povući. Glavni cilj je da se postojeće olakšice, poticajne mjere za područje posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja usklade sa novim sustavom kategorizacije područja prema stupnju razvijenosti onako kako je to propisao Zakon o regionalnom razvoju još 2010. godine, kazao je. - Vlada je pokušala maksimalno smanjiti razinu rezova, ali neke je poteze morala povući pogotovo jer bi 1. siječnja 2015. u potpunosti trebala zaživjeti nova kategorizacija prema indeksu razvijenosti.
- Država godišnje za brdsko-planinska i područja posebne državne skrbi te grad Vukovar samo kroz porezne olakšice i transfere iz državnog proračuna izdvaja 1,3 milijarde kuna godišnje. Financijski učinak predloženih mjera kreće oko 60 milijuna kuna – pojasnio je Puljiz, te dodao kako se kod Zakona o područjima posebne državne skrbi očekuje 40 do 45 milijuna kuna učinka na prihode lokalne samouprave, a u brdsko-planinskim područjima oko desetak milijuna kuna.
"Nova centralizacija"
Nezavisni Damir Kajin izračunao je da je Vladin paket mjera "težak" oko sto milijuna kuna, a poput i ostalih saborskih kolega, strahuje da će to više pogoditi lokalne jedinice, nego će pomoći državi.
- Aktualna vlast je u Planu 21 najavljivala decentralizaciju, no ovdje se zapravo radi o novoj centralizaciji. Sve što nije uništeno oružjem u srpskoj agresiji, sada će se uništiti perom – kazao je HDZ-ov Ante Babić koji je uvjeren da će njegov Imotski u proračunu izgubiti sedam milijuna kuna ili petinu svojih prihoda. Njegov stranački kolega Ivan Šuker također se oštro protivi ovakvim izmjenama zakona, a smatra da je bolje da se išlo s jednim, jedinstvenim novim Zakonom o regionalnom razvoju "jer ovako će samo izazvati zbrku i paniku i s tim se neće ništa postići".
- Jadan je onaj koji na račun sirotinje, onih koji su stradali, kojima je sve srušeno, ide puniti proračun - tvrdi Ivan Šuker.
Predsjednik HSS-a Branko Hrg sumnja da se ovim planira ukidati neke jedine, tako što bi se prvo dokazivalo da neke od njih nisu fiskalno sposobne, da bi nakon toga išli na njihovo ukidanje. - Za jedan zakon koji smanjuje sredstva lokalnoj samoupravi ja nikada neću dići ruku zato jer znamo da je Hrvatska toliko centralizirana fiskalno da jednostavno lokalna samouprava jedva i ovako preživljava. Meni ovo izgleda kao određena parcijalna kratkoročna rješenja sa dugoročnim posljedicama – rekao je Hrg.
"Ova Vlada pokušava aspirinima liječiti tešku bolest"
Laburist Branko Vukšić Vladi je predbacio da parcijalno rješava probleme, umjesto da ih rješava dubinski.
- Da bismo mogli pravilno ocijeniti ove zakone trebali smo govoriti o reformi lokalne samouprave, državne uprave, na što se sve troši novac. Možemo i bez obzira na trenutačno stanje i dalje imati 556 jedinica lokalne samouprave, više recimo nego jedna Velika Britanija. Ova Vlada, čini mi se, pokušava aspirinima liječiti tešku bolest. Mi ovdje u dvije godine iako smo dobili obećanje nismo niti jednom ozbiljno razgovarali o lokalnim jedinicama koje su vrlo važne za funkcioniranje države – kaže Vukšić.
HDZ-ov Zvonko Milas, govoreći o Zakonu o obnovi i razvoju Grada Vukovara iskoristio je priliku govoriti o aktualnoj slici Vukovara, dakle o najvećem problemu Vukovaraca, a to je, kazao je teška gospodarska situacija i jedan od najvećih problema nezaposlenosti.
- Od ukupno 27.673 stanovnika na području Vukovara tijekom listopada 2013. u Zavodu za zapošljavanje evidentirano je 3015 nezaposlenih osoba, dakle od 18.367 radno sposobnih je to otprilike 16%. Povećanje u odnosu na prethodi mjesec je 6,7% dok na isti mjesec u 2012. je povećano za 9,9%. U dobnoj skupini nezaposlenih u listopadu 2013. u Vukovaru je najviše bilo nezaposlenih od 25-29 godina, dakle 422 osobe ili 14% dok je ukupno broju nezaposlenih najveći dio onih koji imaju preko 45 godina. Međutim nakupljeni problemi u Vukovaru neće se riješiti brzim mjerama koje se namjeravaju provest u kratkom vremenu. Potrebno je puno volje, truda, razumijevanja, potpore Vlade i hrvatske uprave, dobre koordinacije kako bi se postigli određeni rezultati i mislim da tu polako nešto se događa ali početak je svaki težak i treba nastaviti dalje – kazao je Milas te dodao da se nikada ne smije zaboraviti da je Vukovar devastiran i gospodarski i demografski još 1991.
- I bez obzira na sve učinjeno on je još ipak danas bijeda preslika grada od prije 20 i nešto godina. Mi danas još uvijek govorimo o 297 nasilno odvedenih osoba koje nismo pronašli, o 22 tisuće prognanih od kojih se mnogi nisu vratili ili su umrli, ili su možda sredili nekakav život u nekakvoj novoj sredini, o ubijenima i smrtima ne želim govoriti o brojkama, reći ću samo da su samo dosad pronađene 52 masovne grobnice. U grad se vratilo negdje oko dvije trećine ljudi, a Vukovar je nekad bio najveća hrvatska luka na rijeci Dunav, prosvjetno, gospodarsko i kulturno središte dakle Vukovarsko srijemske županije i zbog svega toga grad zaslužuje i zbog svega onog što je značio i znači za Hrvatsku, zbog svoje svakodnevnice, otežanom dramatičnom prošlošću da svi zajedno učinimo napore kako bi oporavak gospodarstva i života u Vukovaru bio i osiguranje opstanka hrvatskog naroda na tom području - naglasio je Milas.
"Problem u Vukovaru su još uvijek vidljive ruševine"
Replicirao mu je laburist Vukšić zaključkom da je upravo Vukovar o kojem je govorio primjer licemjernosti svih dosadašnjih hrvatskih politika.
- Ali ne samo politike, već i raznih stožera i stožernika koji obmanjuju javnost. Da, problem u Vukovaru su još uvijek vidljive ruševine. Problem u Vukovaru su nezaposlenost, uništena proizvodnja. Vukovar je danas mogao izgledati i morao je izgledati poput sjedišta Hrvatske biskupske konferencije s pročeljima od oniksa. Vukovar je to zaslužio jer Vukovar jest grad heroj. I Vukovar je bilo moguće obnoviti. Ali u Vukovar su oči uprte samo uoči i na sam dan 18.11., nakon toga o Vukovaru više ne razmišljamo, o Vukovaru više ne razgovaramo – primjetio je Vukšić te dodao da je bilo volje i da ga se nije dva desetljeća uništavalo, Vukovar ne bi danas bio problem nego bi bio ponos kao grad koji zaslužuje daleko bolje.