Čudan je to i potpuno neobičan, vremenu u kojem živimo sasvim neskladan soj ljudi, ti muzikolozi. Ti su u stanju godinama njuškati, kopati i rovati po prašnjavim arhivima, knjižnicama, tavanima, podrumima, starim ormarima i škrinjama i svakojakom smeću ne bi li pronašli neke svijetu još uvijek nepoznate, ili poznate a izgubljene note. Čuj, note!
Jedan od takvih čudaka je i moj dragi kolega i prijatelj Davor Merkaš, sada već dugogodišnji ravnatelj Muzičkog informativnog centra, što je vrlo gordo ime za trouglasti zadnji sobičak na kraju dugog hodnika koji vodi pokraj inače sasvim pristojnih i prostranih ureda Koncertne direkcije Zagreb.
Njegova marljivost, entuzijazam, požrtvovnost i stručnost zaslužni su za čudo da iz tog jednoj kulturnoj instituciji sasvim neprimjerenog i neprikladnog sobička izlaze jednako važna, stručna i vrijedna izdanja koja se mogu staviti uz bok sličnim izdanjima MIC-ova drugih, kulturnijih i više duhom nego novcem bogatijih naroda. U nizu važnih izdanja nota i nosača zvuka s hrvatskom glazbom, kao i knjiga o njoj, iz tog je sobička ovih dana na danje svjetlo izašao pravi spomenik u obliku tri velike knjige tvrdih korica. Na sve tri naslovnice u različitim bojama nalazi se poznati lik krhko građenog, zalizanog mladića s pogledom plahim poput rijetkih mu i tanjušnih brčića. Na sve tri naslovnice, redom odozgor prema dolje, najprije piše “Vatroslav Lisinski”, pa onda “Porin”, i ispod toga “Viteška opera u 5 činova”, pa još i na engleskom “Chivalric Opera in 5 Acts”.
Dvije su knjige partiture, dakle sve note za orkestar i pjevače, s tekstom libreta koji je za operu Porin napisao Dimitrija Demeter. Treća je knjiga klavirski izvadak iz kakvog korepetitori na pokusima prate pjevače i uz pomoć kojih se ljubitelji glazbe, vični sviranju klavira, mogu iz prve ruke upoznavati s glazbenim djelima.
Davao ljubav, ubirao zlobu
Već se godinama u Hrvatskoj priređuju spektakularne televizijske priredbe na kojima se dijeli sva sila diskografskih nagrada Porin. Rekao bi čovjek da smo glazbena velesila. Nazvana je nagrada po toj drugoj operi Vatroslava Lisinskog koji je Hrvatima napravio i prvu operu. Za tu veliku ljubav iskazanu svom narodu do kraja je života ubirao obilate tantijeme u zlobi. Na njegovu sreću, živio je kratko pa se nije mučio dugo kao neki drugi hrvatski prosvjetitelji. Uglavnom, taj za života prezreni jadničak nije dočekao čuti i vidjeti uprizorenje svog životnog djela, opere Porin koju je počeo skladati u revolucionarnom i patriotskom zanosu 1848., završio 1851., a dorađivao i prerađivao takoreći sve do smrti 1854. Opera je praizvedena tek 2. listopada 1897., a točno na 115. godišnjicu te premijere, prošlog utorka u Zagrebu, marljivi i na svoju kulturnu baštinu i identitet osobito ponosni i osjetljivi Hrvati uspjeli su proizvesti i prvo tiskano izdanje opere Porin.
Vapaj američkog muzikologa
Predstavljeno je kao posljednja tema konferencije za novinare Koncertne direkcije Zagreb, pred već prorijeđenom novinarčadi koja u svom neznanju ni kriva ni dužna uglavnom ionako nije razumjela, a kamoli osjetila i mrvicu od silnog uzbuđenja predstavljača. Uz Ivana Živanovića, svog kolegu iz onog trouglastog sobička, Davor Merkaš je potpisan kao urednik izdanja koje bez njegovog fanatičnog entuzijazma vjerojatno još uvijek ne bi bilo dogurano do korica. Lijepo je govorila i muzikologinja Vjera Katalinić, autorica sadržajnog predgovora iz kojeg bi se samog mogao rekonstruirati čitav nesretni roman o životu Lisinskog među Hrvatima.
Najmukotrpniji posao u priređivanju nota za tisak, prema pohabanim i u posljednji čas od raspadanja spašenih rukopisa i prijepisa, napravio je Felix Spiller. Glavni urednik Zoran Juranić u svojoj je, pak, uvodnoj riječi opisao kako se često crvenio kada bi ga, nakon dirigiranja nekog hrvatskog djela, zainteresirani strani muzikolozi pitali gdje mogu kupiti note ili snimku. Čuvši da ne postoji tiskano izdanje Zajčeve opere Zlatka, piše Juranić, jedan je američki muzikolog u nevjerici zavapio: “Pa kakav ste vi to narod?” Eto, takav kojem iz trouglastog sobička na kraju hodnika tu i tamo izviri neki muzikolog s prastarom operom.