Pala kupovna moć nakon zaustavljanja kreditne ekspanzije

Nakon što su im punih deset godina cvjetale ruže, a Hrvatska se pretvorila u masovno gradilište šoping-centara, trgovcima su tek sada kune počele značajnije istjecati iz prsta. Od početka godine prodaja u trgovini na malo pala je 17 posto u odnosu na isto razdoblje 2008., a ako se ostvare procjene ekonomista, ovogodišnji manjak u blagajnama odgovarat će vrijednosti jednog mjesečnog prometa iz 2008. godine.

Tri pokretača zakazala
Analitičari RBA procjenjuju da će ove godine promet u maloprodaji realno pasti 8,4 posto, jer Hrvati još od sredine prošle godine manje troše. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, procijenila je da će osobna potrošnja zaroniti visokih 5 do 6 posto, što će i dovesti do pada BDP-a od najmanje 3 posto jer gospodarstvo nema na temelju čega rasti ako padaju tri najvažnija pokretača rasta, a to su osobna potrošnja, izvoz i investicije.

– Osobna potrošnja čini gotovo 60 posto našeg BDP-a te se svako njeno posrtanje automatski očituje i na ukupnom gospodarskom rastu – navodi Marko Škreb u najnovijim prognozama PBZ-a. Dr. Ivan-Damir Anić, analitičar Ekonomskog instituta, kaže da se pad dogodio pod utjecajem niza faktora, od globalne financijske krize, negativnih gospodarskih kretanja u Hrvatskoj, promjene ponašanja potrošača, do uvođenja neradne nedjelje.

Velik utjecaj ima i smanjeno kreditiranje. – Imamo pune trgovačke centre, a malo kupaca koji stvarno kupuju – kaže dr. Anić.

Idu kruh i slastice
Građani su bitno promijenili potrošačke navike. Prodaja motornih vozila prepolovljena je, ali još uvijek se ne štedi na hrani. Trgovine koje prodaju hranu pale su minimalno u odnosu na druge (oko 2 posto), dok kozmetički proizvodi, jednako kao i medicinski, imaju lagano povećanje.

Kriza nije okrznula jedino kruh, pecivo, tjestenine i slastice, kojih se prodaje 10 posto više. Poskupljenje cigareta utjecalo je na rast prometa duhanskih proizvoda. Proizvođači alkohola, sokova i voda drugi su veliki gubitnici u krizi jer je prodaja pića pala 30 posto prema ožujku lani, a u prva tri mjeseca 22 posto.

Namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo zadržali su pozicije, ali prodaja električnih aparata za kućanstvo pala je za petinu. Odjevni predmeti i obuća imali su lošu realizaciju u ožujku (13 posto pada), ali prvo tromjesečje donijelo im je tek 7 posto smanjenja. – Vjerujemo da će pad kupovne moći, kao i smanjena sklonost potrošnji građana ipak potaknuti proizvođače i trgovce, kod nas tradicionalno nesklone tomu, na spuštanje marži s ciljem ublažavanja pada prihoda – navodi Škreb.