POLJOPRIVREDA Zemlje malo, a svi bi ju posjedovali

Pankretićev zakon za kolaps privrede

11.12.2008.
u 18:02
Pogledaj originalni članak

Hoće li novi zakon o poljoprivrednom zemljištu zaustaviti sva ulaganja (“greenfield”) u Hrvatskoj, što će prema tvrdnjama Hrvatske udruge developera imati katastrofalne posljedice za cijelu ekonomiju, uzrokovati kolaps građevinskog sektora, izravno povećati nezaposlenost te znatno smanjiti BDP, više će se znati već danas, kada je predviđeno prihvaćanje spornoga zakona.

Ipak amandmani
Njime se hitno nastoji ubrzati raspolaganje sa 2,69 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, kako bi se dugoročno zaštitilo od rasprodaje i uništavanja. No, s obzirom na prašinu koju je podigao, Ministarstvo poljoprivrede već je spremilo 10-ak amandmana kojima mijenja neke zakonske odredbe. Među ostalim, zakonodavac je pripravan sniziti i naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, ali samo za ono koje je urbanističkim planovima već predviđeno za građevinske zone.

– Prema našim neslužbenim informacijama, te će se naknade ipak smanjiti na pet do deset posto. Zakonom je bilo predloženo da one budu čak od 25 do 100 posto – rekao je Toni Zlatić iz Udruge developera.

Treba nam “greenfield”
– Dosadašnjom politikom u RH je od 2000. izgubljeno već 4-5 milijardi eura “greenfield” ulaganja, od kojih je i država mogla ubrati milijardu i zaposliti 50.000 radnika, koliko će ih izgubiti sada zbog globalne krize. Stoga, ako se u industrijskim zonama privlači relevantan profit, ne smije nas zaobići zbog previsokih naknada.

Za poljoprivredno zemljište izvan tih zona treba se pak pobrinuti da ga dobiju poljoprivrednici, a ne domaći tajkuni koji će ga, kao što je to tako i s turističkim zemljištem, nakon deset godina – ne poveća li se zakonski rok – rasprodati – kaže saborski zastupnik Damir Kajin. U najnepravednijem su položaju, tvrdi, istarski seljaci.

Zbog političkog egzodusa država je u Istri vlasnik 40 posto zemlje, pa seljak plaća 14,5 eura za kvadrat privatnog, što je skuplje nego u Luksemburgu i 3-4 puta više nego u Bavarskoj ili Koruškoj, a država prodaje stotine hektara za 0,27 eura po kvadratu.

Pogledajte na vecernji.hr