OTKRIVAMO Tko i kako mjeri gledanost televizijskih emisija, na osnovi čega se “kroji” TV program i dijeli prebogat marketinški kolač, koji teži više od 100 milijuna eura

Peoplemeter - strah i trepet TV moćnika

Foto: import
Peoplemeter - strah i trepet TV moćnika
06.01.2007.
u 21:22
Pogledaj originalni članak

Peoplemeter, uređaj koji bilježi odabir televizijskog programa u nekon kućanstvu, dakle gledanost, ima važnu zadaću u raspodjeli marketinškog “kolača” koji, doznajemo – na godinu “teži” više od 100 milijuna eura. Naime, veliki oglašivači i agencije za zakup medija, proračun kojih predviđa potrošnju od najmanje 20-ak milijuna kuna godišnje, imaju pogodnost sklopiti tzv. Cost Per Point Deal, odnosno ugovor prema kojem jedan postotak od ukupne gledanosti određuje iznos na računu koji će za emitiranu reklamu televizija ispostaviti oglašivaču.

Bez natječaja
U svijetu se odabir agencije koja će mjeriti gledanost obavlja putem javnog natječaja, no u Hrvatskoj je tu uslugu 2002. ponudila samo jedna tvrtka – AGB Puls, poslije AGB Nielsen Media Research. Ta je kompanija do veljače 2003. istražila sociodemografske odlike 6600 kućanstava te u 660 domova postavila 874 peoplemetera, što predstavlja “nacionalno reprezentativan panel televizijskih gledatelja”.

Prema podacima te tvrtke, najgledanije su emisije u prosincu bile Dnevnik HTV-a , Big Brother, Milijunaš, Nad lipom 35, Ples sa zvijezdama te nekoliko filmova.
To znači da je više od 20 posto kućanstava s peoplemeterom, ali samo onih koji su tada imali uključen TV aparat, gledalo upravo te emisije.

Naime, od direktorice AGB Nielsena Magdalene Malinove doznajemo da u određenom trenutku program gleda najviše 50 posto ljudi, pa tako i onih koji imaju “mjerač gledanosti”... i to samo ako je doista riječ o senzacionalnim događajima – kao onom kad je uhićen general Gotovina.

No, ni sofisticirana tehnologija za praćenje gledanosti ne može izmjeriti koliko Hrvati zapravo prate određene emisije, nego se na osnovi podataka iz 330 kućanstava zaključuje da se i ostali građani ponašaju kao vlasnici peoplemetera. Naravno – jer je uzorak nacionalno reprezentativan prema sastavu kućanstava, dobi članova i području stanovanja, kaže Malinova. To znači da se o jednom postotku “gledanosti” zapravo odlučuje u najviše tri kućanstva s peoplemeterom.

“Preslikavanje”
Na žalost, “preslikavanje” opsega gledanosti pojedinih TV postaja na populaciju nije sasvim precizno kad je riječ o uzorku od 660 kućanstava.
Prof. dr. Benjamin Čulig s katedre za metodologiju Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu objasnio nam je da pri zaključivanju o tome kako se ponaša cijela populacija u obzir uvijek treba uzeti i tzv. standardnu pogrešku. Stoga realni rezultat može biti nekoliko postotaka manji, ali i veći od brojke dobivene na uzorku. Štoviše, doznajemo da se postotak “pogreške” povećava ako je uzorak manji.

Čini li ukupno 660, odnosno najviše 330 uključenih peoplemetera dovoljno velik uzorak da se podaci koje šalju centrali AGB-a u postotak, pa i u desetinu postotka, pripisuju svim gledateljima televizije?

– Primjerice, na uzorku od 1100 ljudi “prirodno je pogriješiti” oko tri posto kad rezultat pripisujete cijeloj populaciji Hrvatske – objasnio je prof. Čulig
Ove male razlike između postotka prave gledanosti i one dobivene na uzorku vjerojatno ne bi previše promijenile odnos najgledanijih emisija, a običnim gledateljima život sigurno ne bi “okrenule naglavce”.

Prime time
Ipak, ondje gdje se “sve vrti oko novca” točni su postoci gledanosti i te kako važni. Osobito kad su vezani uz najskuplje termine za oglašivanje – tzv. “prime time”, koji se odnosi na vrijeme od 19 do 22 sata. Naime, povećanje od samo samo jedan postotak gledanosti u to vrijeme za 30 sekundi reklame donosi  zaradu od 1000-2500 kuna. Kako u jednom satu smije biti emitirano devet minuta (HTV), odnosno 12 minuta reklama (RTL, Nova TV) – jedan postotak gledanosti u sat vremena prime timea donosi zaradu i od 60.000 kuna, ovisno o TV kući. Po večeri – i do 180.000 kuna!

Zbrajajući, zaključili smo da jedan postotak gledanosti, koju je procijenio AGB Nielsen, mjesečni prihod TV kuće može uvećati i za pet milijuna kuna!
Zbog toga su adrese na kojima se nalaze dragocjeni peoplemeteri, prema riječima direktorice AGB Nielsena, dobro čuvana tajna, među ostalim, i zato da pojedine TV kuće ne bi utjecale na odabir programa koji bi se gledao u pojedinom kućanstvu.


Skuplje je jeftinije!?

Na tzv. JIC-u (Joint Industry Comitee) – koji je održan prije sedam mjeseci, a na kojem su bili predstavnici Coca-Cole i McCann Ericssona, agencija za zakup medija Digitel i Dotični te HTV-a, RTL-a i Nove TV – strani je stručnjak povoljno ocijenio način na koji AGB Nielsen predstavlja podatke o gledanosti. Doznajemo i da oglašivači vole plaćati na taj način jer im se to čini jeftinijim.

Pogledajte na vecernji.hr