Pišući o cijenama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda odnosno o nesupješnim primarnim proizvođačima i vrlo uspješnim trgovcima, kolega Damir Rukovanjski, glavni urednik Agroglasa, nasmijao me gotovo do suza. Predlaže skupe trešnje za rubriku vjerovali ili ne. Skupoća voća u nas i nije, kaže, neka novost, ali je preneražen time što kilogram trešanja stoji 39 kuna i što su te trešnje dvaput skuplje od piletine i nekih drugih vrsta mesa.
Ne budi lijen, dao se u računanje koliko stoje peteljke na njima, koštica u njima, a po tome bi se čak moglo izračunati i koliko stoji eventualni crv. Bio mi je toliko inspirativan da smo u društvu pokušali izvesti račun i za nektarine, breskve, kruške, šljive, lubenice..., umalo smo stigli i do ljetnoga i ranojesenskoga stolnoga grožđa.
Pošto boba? A sve se to podudarilo s raspisivanjem SAPARD-ove financijske potpore za pripremu ulaska u Europsku uniju, što bi trebalo omogućiti ubrzanu sadnju trajnih nasada te njihov udio povećati sa sadašnjih tek dva posto poljoprivrednih površina. Godišnji uvoz voća težak 150 milijuna USD i trešnje kojima je i peteljka skupa, što bi se reklo, ko svetog Petra kajgana, morao bi biti zamaman motiv potencijalnim voćarima da sade voćnjake i maslinike, a vinogradarima da sade vinovu lozu.
No je li to baš tako? Čuju se, naime, i oni, čini se sve brojniji, koji misle kako je sadnja trajnih nasada uzaludan posao, jer će, najavljuju, "masovna" sadnja tako spustiti cijene da se tada ni sada vrlo skupo voće neće isplatiti. Baš zanimljivo, jer čim se počne razgovarati o cijenama, ispada da se u nas ama baš ni jedna kultura, pa ni jedan posao, ne isplati. Jednako ni sjetva pšenice i sadnja krumpira, tov junadi i uzgoj svinja, proizvodnja sira i kulena... Uz to, moglo bi se očekivati da sadašnji maleni, vrlo uspješni voćari posao i voćnjake prošire, a ispada da će radije promijeniti kulturu i posao, nego širiti sadašnju u kojoj se još i ne pojavljuje nego tek najavljuje ozbiljnija konkurencija.
Tržište, jasno, može zbunjivati i potrošače i proizvođače! ali, unatoč svemu, ima i logiku koja se, ako im baš ne ide u prilog, mnogima ne sviđa i jednostavno je nastoje odgoditi makar za peteljku.