Drugi Linićev proračun zadržao je glavne osobine državne potrošnje iz prvoga, ali s velikom razlikom – prvijenac je imao blagi pad ukupnih državnih troškova, a novi donosi umjereni rast. Povećanje temelji na većim porezima i rastu cijena, neovisno o tome što se događa s ekonomijom. Milanovićeva je vlada sačuvala kreditni rejting na obećanju da će smanjiti rashode i udvostručiti investicije, ali vrijeme je pokazalo da nije učinjeno ni jedno ni drugo. Predloženi rashodi proračuna od 124,5 milijardi kuna veći su nego ikad, a prihodi su spušteni na razine između 2008. i 2009., razdoblje u kojem tadašnja vladajuća garnitura nije htjela ni čuti za svjetsku krizu.
Paralelno s prijedlogom proračuna za 2013. u Sabor odlazi i rebalans ovogodišnjeg proračuna, što na neki način zamagljuje usporedbu. Ova je godina karakteristična po tome što je Linić u proračun prikupio više nego što je očekivao na početku godine pa rebalans prolazi relativno bezbolno za korisnike. Probijanje na stavci plaća bilo je očekivano, jednako kao i podbačaj Vladina investicijskog plana s početka godine. Izdaci za plaće zadani su ugovorenim kolektivnim ugovorima i nije ih bilo moguće mijenjati jednostranim odlukama Vlade. Štednja na zaposlenima u javnom sektoru prebacuje se na iduću godinu, a najava štrajkova pokazuje da sindikati neće sjediti skrštenih ruku. Investicijski je plan propao jer se temeljio na uzletu najlošijeg dijela hrvatskog gospodarstva – javnih poduzeća koja su godinama služila kao poligon za političko kadroviranje, izvlačenje novca u privatne džepove i izvrgavanje svih tržišnih zakonitosti.
Prijedlog proračuna za 2013. zadržava zatečenu strukturu potrošnje, osim kod stavke plaća i subvencija poljoprivredi, gdje će se inzistirati na smanjenju za ukupno 2,8 milijardi kuna. Razlika koja se dobiva uštedama na tim stavkama i očekivanoj inflaciji otići će na troškove na koje Milanovićeva ministarska ekipa nije imala utjecaja: veće izdatke za kamate, troškove prema EU i ranije obveze iz brodogradnje. Sve je to kupovanje vremena do nekih boljih vremena, za koja nitko ne može reći kad će nastupiti. Dodatni je problem što će godina donijeti pojačani porezni pritisak na građane putem poreza na imovinu, ali taj se utjecaj u proračunskim prihodima ne vidi jer će ići u budžete gradova i općina. Indirektno će, međutim, imati jednako loš učinak kao i veći PDV jer će smanjiti dohodak stanovništva, potrošnju građana, a onda i BDP, koliko god Vlada tvrdila suprotno.
Podbačaj na oba obećanja
Merkel o jednom od susreta s Putinom: 'Ti nećeš vječno biti kancelarka, ove će zemlje ući u NATO. Ja to želim spriječiti'
Bivša njemačka kancelarka objavljuje memoare u kojima iznosi zanimljive detalje sa svojih susreta s ruskim predsjednikom u godinama prije krvave invazije
Otkriveno što Blanka Vlašić radi nakon priznanja supruga da su u otvorenom braku! Ovo nitko nije očekivao
Nakon što se suprug Blanke Vlašić pohvalio da su u otvorenom braku, napokon je otkriveno što ona radi, odnosno čime se bavi u posljednje vrijeme
Hrvatsku čeka pakao: Nikada nismo imali teže iskušenje od ovoga, a jedan podatak posebno zabrinjava
Francuska nakon četvrtfinala Lige nacija postaje najveći suparnik Hrvatske od njezine samostalnosti. U ožujku će njihovi međusobni susreti doći do brojke 12, dok je Hrvatska protiv Engleske i Španjolske igrala po 11 puta
Mit ili istina? ‘Cjepiva su neučinkovita jer neki ljudi obole čak i nakon cijepljenja’
Sezona gripe počinje od listopada i traje sve do ožujka, a kako simptomi ove bolesti nisu nimalo ugodni, bolje ju je izbjeći. Jeste li vi od onih koji vjeruju u učinkovitost cjepiva ili radije pribjegavate drukčijoj prevenciji?
Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima