Drugi Linićev proračun zadržao je glavne osobine državne potrošnje iz prvoga, ali s velikom razlikom – prvijenac je imao blagi pad ukupnih državnih troškova, a novi donosi umjereni rast. Povećanje temelji na većim porezima i rastu cijena, neovisno o tome što se događa s ekonomijom. Milanovićeva je vlada sačuvala kreditni rejting na obećanju da će smanjiti rashode i udvostručiti investicije, ali vrijeme je pokazalo da nije učinjeno ni jedno ni drugo. Predloženi rashodi proračuna od 124,5 milijardi kuna veći su nego ikad, a prihodi su spušteni na razine između 2008. i 2009., razdoblje u kojem tadašnja vladajuća garnitura nije htjela ni čuti za svjetsku krizu.
Paralelno s prijedlogom proračuna za 2013. u Sabor odlazi i rebalans ovogodišnjeg proračuna, što na neki način zamagljuje usporedbu. Ova je godina karakteristična po tome što je Linić u proračun prikupio više nego što je očekivao na početku godine pa rebalans prolazi relativno bezbolno za korisnike. Probijanje na stavci plaća bilo je očekivano, jednako kao i podbačaj Vladina investicijskog plana s početka godine. Izdaci za plaće zadani su ugovorenim kolektivnim ugovorima i nije ih bilo moguće mijenjati jednostranim odlukama Vlade. Štednja na zaposlenima u javnom sektoru prebacuje se na iduću godinu, a najava štrajkova pokazuje da sindikati neće sjediti skrštenih ruku. Investicijski je plan propao jer se temeljio na uzletu najlošijeg dijela hrvatskog gospodarstva – javnih poduzeća koja su godinama služila kao poligon za političko kadroviranje, izvlačenje novca u privatne džepove i izvrgavanje svih tržišnih zakonitosti.
Prijedlog proračuna za 2013. zadržava zatečenu strukturu potrošnje, osim kod stavke plaća i subvencija poljoprivredi, gdje će se inzistirati na smanjenju za ukupno 2,8 milijardi kuna. Razlika koja se dobiva uštedama na tim stavkama i očekivanoj inflaciji otići će na troškove na koje Milanovićeva ministarska ekipa nije imala utjecaja: veće izdatke za kamate, troškove prema EU i ranije obveze iz brodogradnje. Sve je to kupovanje vremena do nekih boljih vremena, za koja nitko ne može reći kad će nastupiti. Dodatni je problem što će godina donijeti pojačani porezni pritisak na građane putem poreza na imovinu, ali taj se utjecaj u proračunskim prihodima ne vidi jer će ići u budžete gradova i općina. Indirektno će, međutim, imati jednako loš učinak kao i veći PDV jer će smanjiti dohodak stanovništva, potrošnju građana, a onda i BDP, koliko god Vlada tvrdila suprotno.
Podbačaj na oba obećanja
Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića
- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.
Izdvajamo 15 najboljih cjenovno pristupačnih hidratantnih krema koje stručnjaci obožavaju
FOTO Snijeg paralizirao promet prema Jadranu, autocesta zatrpana, pogledajte kako izgleda
Većina državnih cesta kroz Liku zatvorena je za sve skupine vozila zbog nanosa snijega i olujnog vjetra uključujući i državnu cestu DC1 na dionici Korenica-Ondić-Gračac
Testirali smo Xiaomi Smart Air Purifier Elite u uredu i evo što mislimo
Zrak koji dišemo često uzimamo zdravo za gotovo, no njegova kvaliteta ima značajan utjecaj na naše zdravlje.
Jedna vrsta štednje je hit među studentima: 'Studenti nisu bespomoćni kad su u pitanju financije'