Ako tlo nije smrznuto i prekriveno snijegom, u prosincu u kopnenom području možete brati zimsku rotkvu, žutu repu, kelj, kelj pupčar, matovilac, blitvu, poriluk i hren, a na Jadranu i mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, endiviju, radič, špinat, raštiku, cvjetaču te kupus. Za toplih dana bez vjetra sve gredice raščistite, ostatke prethodnih kultura odložite u kompostište, pa tlo pognojite organskim gnojivima i duboko preštihajte.
Izrazito glinasta te pjeskovita tla prorahlite na dubinu dviju štihača. Površinski sloj obogatite zrelim stajnjakom ili kompostom, a donji sloj prorahlite, pa na njega položite dodatni što deblji sloj gnoja, natrula sijena ili slame, gruba, nezrela komposta ili lišća, što će tijekom godine zadržavati vodu, polako se razgrađivati i obogatiti tlo trajnim humusom.
Na Jadranu u prosincu posijte grašak i bob i pripremiti za uzgoj presadnica ranog povrća: pripremite klijališta i tunele i napunite ih bioenergetskim materijalom. U hladnijim jadranskim krajevima zbog mraza zagrnite korjenasto povrće, a tunele s ozimim povrćem prozračite. Za hladna ih vremena zatvarajte, a povrće povremeno okopajte.
Trapove i spremišta redovito prozračujte i natrulo povrće odstranite. Za toplih dana bez vjetra popravite alat i vrtlarski pribor. Operite i pospremite kantice, sandučiće, posudice i lončiće za uzgoj presadnica, provjerite klijavost sjemenu. Bude li zima hladna i bez snijega, povrće, osobito peršin, blitvu, matovilac te začinsko bilje zaštitite netkanom folijom, grančicama jelovine, slamom itd.