Prolazna ocjena EP-a

Istekao je, naime, rok do kada su članovi Odbora za vanjske poslove Europskoga parlamenta mogli podnijeti amandmane na nacrt neobvezujuće EP-ove Rezolucije o napretku Hrvatske, koji je sastavio Hannes Swoboda.Amandmana je ukupno 93. Oni sadržajni većim se dijelom odnose na borbu protiv korupcije, koju se, očito je iz toga, doživljava kao glavnu zadaću što do ulaska u EU stoji pred Hrvatskom. Ali ocjena je uglavnom prolazna.

Najviše ih je uložila ona koja o borbi protiv korupcije najviše zna, rumunjska pučanka Monica Luisa Macovei. Kao ministrica pravosuđa, u pretpristupnome je razdoblju nakratko očistila Rumunjsku od korupcije. No odmah nakon ulaska u članstvo vladajući su je smijenili i promijenili zakone kako bi novac poreznih obveznika ponovno mogli preusmjeravati u vlastite džepove, stranačke ili privatne. Amandmane zastupnici podnose u vlastito ime, a ne u ime stranke, ali malo je vjerojatno da netko Macoveina ugleda ne bi pri glasovanju o amandmanima dobio i potporu najjače europarlamentarne frakcije. Pogotovo kad se iz njih vidi da je uložila trud kako bi predložila mjere za poboljšanje borbe protiv korupcije.

Macovei tako traži da EP u rezoluciji predloži da se u Saboru osnuje odbor za proračunski nadzor, kako bi se razdvojile proračunske i revizijske dužnosti; da ne bi bilo “kadija te tuži, kadija ti sudi”. Također traži da se hrvatske vlasti upozori da sudska infrastruktura i oprema još nisu osuvremenjene jer za to nisu osigurale dostatan novac, te da je to jedan od uzroka i dalje prevelikoga broja neriješenih sudskih slučajeva. Europsku komisiju poziva da podrobno izvijesti o tome koliko je učinkovite protukorupcijske mjere Hrvatska poduzela na polju javnih nabava, u čemu je najviše novca, koliko je do sada poznato, “zamračeno” u cestogradnji.

Ona se također dotiče bolne teme koje hrvatske vlasti nikako da se ozbiljno dohvate: preobrazbe javne uprave.

Od EK-a Macovei zahtijeva da se ta preobrazba, koja još nije zapravo ni započela, “uspješno provede prije ulaska Hrvatske u EU”. Manje truda dali su si socijalistički zastupnici Belgijka Veronique de Keyser, Britanac Richard Howitt i Šveđanin Göran Färm, koji traže da se EK-ov Ured za borbu protiv prijevara (OLAF) uključi u istragu tvrdnja bivšega HDZ-ova rizničara Mladena Barišića, izrečenih u USKOK-ovoj ispovjedaonici, da se nezakonito stečenim novcem plaćalo lobiste po Bruxellesu. Netko koga europski porezni obveznici plaćaju 7000 eura na mjesec mogao bi se barem potruditi naučiti koje europsko tijelo ima kakve mjerodavnosti.

OLAF-ove su da istražuje pronevjere novca iz europskoga proračuna, a ne iz nacionalnih blagajna država članica ili kandidatskih zemalja. Isto troje socijalista, međutim, u drugome amandmanu “čestita” hrvatskim vlastima što se “hrabro” obračunavaju s korupcijom političke elite, uključujući bivšega premijera Sanadera.

De Keyser se dotaknula i suradnje s ICTY-jem, pa, kao i sam Swoboda, poziva hrvatske vlasti da “razjasne još nerazriješene nedosljednosti u svojim izvještajima” glavnome haaškome tužitelju.

Zanimljivo je da se brodogradnja u amandmanima nije pojavila kao tema.

Nizozemski zastupnici uglavnom nisu imali primjedba na uvelike pozitivan Swobodin izvještaj, a niti su slovenski, za razliku od lani, imali veće zamjerke. No, europarlamentarci zastupaju građane, a ne vlade, koje odlučuju o članstvu u EU…