Proračun se može skresati 10 milijardi kuna bez potresa

Ne bude li novih pogoršanja, Hrvatska se još može relativno bezbolno nositi s recesijom – ocjena je ekonomista pošto je Ekonomski institut ovoga tjedna prognozirao pad BDP-a od 1,4 posto. Ne zaoštri li se globalna kriza, u državnu bi blagajnu tako pristiglo oko 5 milijarda kuna manje nego što se planiralo u prosincu. To zapravo znači da će se država toliko zadužiti, pa će krediti koji su se planirali uzeti u ovoj godini skočiti na 21 milijardu kuna (umjesto 16 mlrd.) ili će toliko rezati potrošnju.

Svakome po malo
– U proračunu ima prostora i za 10-ak milijardi kuna smanjenja, ocjena je neovisnog konzultanta i nekadašnjeg Vladina stratega dr. Ante Babića, koji vjeruje da će Sanader ići na politiku kresanja potrošnje svakome po malo. Vlada najvjerojatnije neće dirati mirovine, koje bi se u ožujku trebale povisiti približno 2 posto, ali možda će na kraju ipak poništiti odluku o povišenju plaća državnim službenicima jer je RH jedina država koja je u recesiji digla plaće.

Premijer je nedavno rekao da to, zasad, neće učiniti. Babić ističe da su tijekom 2008., prema prethodnoj, ministarstva povećala proračune i 10% nominalno, što sada Sanaderu olakšava posao jer još ima gdje zarezati prije nego što smanji plaće. Kapitalni projekti, poput Pelješkog mosta, nameću se kao prvi izbor iako će poduzetnici biti protiv jer očekuju od države da zadrži ulaganja u investicije i zaposli ih. Mnogo će teži problem biti bude li se rebalans zbog nastavka krize ponavljao i na jesen.

Svaki pad BDP-a donosi gubitak radnih mjesta, no iako je potkraj 2008. pojačano otpuštanje radnika, Ekonomski institut ne očekuje da će se ove godine stanje na tržištu rada dramatično pogoršati. – Građani mogu očekivati otkaze, ali najbolje što sad svi mogu učiniti jest da se nadaju kako oni neće biti ti koji će biti otpušteni – dodaje Babić.

Od 12 do 50 tisuća otkaza
Procjene su mogućega gubitka radnih mjesta različite i kreću se od umjerenih 12 tisuća, koje je iznijela državna burza i Ekonomski institut, do 50-ak tisuća koliko procjenjuju analitičari i sindikati. Počnu li tvrtke masovno otpuštati radnike, nije nemoguće očekivati intervencije iz Vlade slične onima kada je Sanader pritisnuo banke da povuku rast kamata, ili trgovce da spuste cijene.

“Posljednjih sedam godina blagostanje je u Hrvatskoj raslo i u kratkom je roku BDP porastao sa 4 na 8 tisuća eura. Recesija će nas vratiti na 7500 eura po stanovniku – dodao je Babić. Iako se i ovih dana čuju sugestije i za slabljenje kune – u stručnim je krugovima teško naći sugovornika koji bi se javno izjasnio za taj potez. Stabilan tečaj doživljava se kao najbolji dokaz da izvršna vlast kontrolira situaciju.