PDV je trebao donijeti 4 posto više prihoda u proračun nego lani, odnosno 44,4 milijarde kuna, no ministar financija govori o 10 do 12 posto podbačaja, što znači da bi PDV mogao donijeti u državnu blagajnu od 4,5 do 5,5 milijarda kuna manje nego što je planirano.
Glavni porez u državi presahnuo je jer pada uvoz i potrošnja, no kako Vlada ne namjerava zarezati u rashode, povećava se broj ljudi od autoriteta koji sugeriraju Vladi da poveća PDV.
Posljednja je to učinila ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott koja kaže da nema druge nego smanjiti javnu potrošnju: izdatke za plaće, mirovine i zdravstvo jer se ne smije ići u nova zaduženja. Ne bude li smanjivala rashode, Vlada “ne smije petljati ni s kakvim novim vrstama poreza nego jednostavno povisiti stopu PDV-a” i umjesto nultih uvesti snižene stope, što će kad-tad morati učiniti zbog EU.
PDV je najizdašniji, najjednostavniji i najjeftiniji porez koji se najlakše prilagođava potrebama, istaknula je K. Ott. Također, treba prestati raspravljati o poreznim poticajima, jer Hrvatska to sebi sa svojom zaduženošću, neravnotežama i demografskom situacijom ne može priuštiti. Prije nje i Borislav Škegro zauzeo se za veći porez, ali optimističan je jer misli da će država povisiti PDV tek za 2 ili 3 godine. Viši PDV nije mrzak ni potpredsjedniku Vlade Polančecu, no i on je mislio na daleku budućnost.