RBA povećala kamatu na stare gotovinske kredite

Serijska poskupljenja kredita nastavila je ovih dana i svojim dužnicima Raiffeisenbank Austrija, čija se kamata na gotovinske nenamjenske kredite tako popela na 10,45 posto.

To i nije neka rekordna kamata na tržištu, no zanimljivo je da su neki korisnici ovih kredita koji su se javili redakciji Večernjaka, ovisno o modelu otplate, u jednom trenutku otplaćivali svoj dug po akcijskoj kamati koja se vrtjela oko 5,5 posto. Većem dijelu korisnika posljednja je vrijednost kamate prije poskupljenja bila 8,75 posto.

Promjenljiva kamata
U RBA promjenu samo djelomično priznaju, no bez objašnjenja koji su postoci povećanja i iznosi kamata posrijedi. – RBA ove godine nije mijenjala kamatne stope na nenamjenske kredite u ponudi za građane, a posljednja promjena kamatnih stopa po nenamjenskim kreditima bila je u prosincu prošle godine.

Banka će sada korigirati samo dio portfelja prije isplaćenih nenamjenskih kredita građanima, ugovorenih uz promjenljivu kamatnu stopu nižu od prevladavajuće ponude na tržištu – kaže Nikolina Bogati iz Odjela za odnose s javnošću RBA.

Objašnjava kako će prosječno povećanje anuiteta po nenamjenskim kreditima koji će biti usklađeni iznositi 15 kuna za kredite u kunama te 1,76 eura za kredite uz valutnu klauzulu u euru.

Čini se da sitne svote poskupljenja na male posuđene iznose nisu utjeha klijentima koje uznemiruje marketing banke na internetskoj stranici, gdje objavljuju članak pod naslovom ‘’Raiffeisen International: rekordan rezultat za 2008. godinu unatoč globalnoj financijskoj krizi”.

U posljednjih mjesec dana, koliko se zna, ovo je treća velika banka koja je povisila kamate. Nakon Zabina podizanja kamate na kredite “za mlade” sa 6,5 na sedam posto krajem ožujka, 1. travnja i Erste banka poskupila je novoodobrene kredite građanima od 0,20 do 1,35 posto.

Dojam je da su banke pošto su od političara dobile neugodna upozorenja krenule u poskupljenja kredita, ali bez javnih objava povećanja kamatnih stopa. Takvo što bilo je i očekivano. Pravo je pitanje jesu li trentuačna poskupljenja kredita zaista nužna. Dojam je, naime, kako se situacija na inozemnim financijskim tržištima polako smiruje te da premije rizika ugrađene u hrvatsku cijenu novca više ne bi trebale biti tako visoke. Ipak, bankarima je možda prerano za takve zaključke.