Ribočuvari vode upornu borbu s ribokradicama

Iako u Zajednici sportskih ribolovnih udruga u Sisku, koja ujedinjuje 20 udruga, stalno unapređuju ribočuvarsku službu, krivolov je gotovo nemoguće sputati. Štoviše, u posljednje je vrijeme čak u porastu. Stručnjaci tvrde da su razlozi nestašica konzumne riječne ribe na tržištu te nizak standard stanovnika.

Pregrađene rijeke
Oštećenja čamaca ribočuvara, bušenje guma na njihovim automobilima, česti verbalni, pa i fizički sukobi, postali su već svakodnevica nezahvalnog ribočuvarskog posla. Prošle je godine prvi put zabilježen i slučaj pucanja vatrenim oružjem na ribočuvare. Bez obzira na to što se svakodnevnim akcijama, koje se nerijetko provode u suradnji s policijom, zaplijeni velik broj nedopuštenih ribarskih alata, a uhvaćeni privedeni počinitelji procesuiraju, krivolov se ne može suzbiti.

Najviše je slučajeva krivolova zabilježeno u Parku prirode Lonjsko polje, na rijeci Lonji i kod ustave Trebaž, na području gdje je jedno od naših najvećih mrijestilišta riječne ribe. Samo u posljednjoj dvodnevnoj akciji ribočuvara i policije na tome je području oduzeta čak 61 nedopuštena mreža za krivolov, a jedan je krivolovac uhvaćen i procesuiran.

– Približavanjem Uskrsa sve je veći broj prekršaja ribokradica. To je i očekivano, jer je već ovih dana cijena kilograma smuđa 90 kuna, a za blagdane i osjetno viša. Stalnim akcijama nastojimo ribi omogućiti normalne uvjete mrijesta, što je vrlo teško. Svakodnevno pronalazimo mreže kojima je potpuno pregrađena rijeka Lonja, a time su prekinute riblje staze kojima riba ide na mrijest – kaže voditelj Ribočuvarske službe Željko Glavinić.

On upozorava na još jedan problem; ribarske mreže koje se koriste samo u gospodarskom, a ne sportskom ribolovu, nalaze se u slobodnoj prodaji i moguće ih je kupiti bez ikakve provjere. Kažu ribočuvari, to je isto kao kad bi se streljivo za vatreno oružje prodavalo bez provjere identiteta kupca.

Uzaludno poribljavanje
Predsjednik Gospodarske komisije pri Zajednici sportskih ribolovnih udruga Branko Lončarević upozorava da su zbog krivolova umanjeni učinci stalnih akcija poribljavanja. Kaže da se, sukladno gospodarskoj osnovi, svake godine vlastitim novcem Zajednice, odnosno iz prihoda od prodanih ribolovnih dozvola, izdvaja i 70.000 kn za poribljavanje, pa članovima nije svejedno kakvi su učinci toga ulaganja. Tako je počelo ostvarenje ovogodišnjeg programa poribljavanja.

Nedavno je 500 kg šarana i isto toliko amura pušteno u dvije sisačke vode i glinski Bajer. Već u travnju pastrvom će se poribljavati rijeka Sunja, a u lipnju mlađem šarana otvorene vode. No teško je vjerovati da će poribljavanje biti brže od ribokradica.